Mnogo šta će proći, ali Bosna i Hercegovina će opstati. Ta zemlja je nešto posebno, koja ima sve, samo nema svijet o tome, rekao je Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, kojeg će od 1. augusta nakon 12 godina zamijeniti njemački diplomata Christian Schmidt.

U oproštajnom govoru, objavljenom na web stranici OHR-a, referirajući se na političke tenzije u zemlji, naročito pojačane nakon što je zabranio veličanje ratnih zločinaca i negiranje ratnih zločina na području BiH, Inzko je rekao da se kuća mora graditi na istini, dodajući da se „istina ne ravna prema nema, nego se mi moramo ravnati prema njoj“.

“Istina će nas oslobađati, a ona je osnova za pravednost“, rekao je Inzko.

Potencijal Bosne i Hercegovine, zemlje koju je nazvao biserom u srcu Evrope, odlazeći Visoki predstavnik vidi u građanima koji žele mir i prosperitet.

Inzko je citirao mudrost da kuća nije tijesna gdje čeljad nisu bijesna.

“Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista nije tijesna i ne treba da bude tijesna. Ova divna zemlja je veća od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bijesna. Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, na iskonskom povjerenju, dobrom komšiluku, na solidarnosti i uzajamnom uvažavanju. Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego se mi moramo ravnati prema njoj”, kazao je odlazeći visoki predstavnik.

Pogrešan pristup međunarodne zajednice

Iako je tokom svog mandata nametnuo pedesetak različitih odluka i zakona Inzko je godinama bio sveden na pukog promatrača zbivanja u BiH jer je pozicija međunarodne zajednice bila da je razdoblje intervencionizma završeno te da lokalnim političarima treba dati priliku pokazati da su u stanju voditi zemlju i osigurati nastavak reformi.

Takav pristup doveo je sveopćih blokada i produbljenih sukoba, a proteklo desetljeće u BiH novi visoki predstavnik Schmidt opisao je razdobljem sveopćeg nazadovanja.

“Odlazim ne potpuno sretan, svjestan svojih manjkavosti i svjestan svojih ograničenja i ograničenja institucija, ali istinski zahvalan ljudima u BiH koji su čuvali ljudskost i danas svjedoče kako ova zemlja nije puki matematički zbroj veličina, naroda, kultura i vjera i jezika, nego puno više od toga. Ovdje je prisutno čovječanstvo, sveopće bratstvo”, kazao je Inzko, prenijela je Hina.

Dodao je kako mu je žao što neće ostaviti još jači trag mirotvorca.

Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodno je tijelo čija je uloga nadzirati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. godine zaustavio četverogodišnji rat u BiH.

Prema vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska traži zatvaranje OHR-a, optužujući da radi protiv tog entiteta, uslovi za zatvaranje tog međunarodno tijelo u BiH još nisu ispunjeni.

Propao je i pokušaj Rusije i Kine koje su pred Vijećem sigurnosti sredinom jula također zatražile zatvaranje OHR-a, čemu su se oštro usprotivile zapadne zemlje, predvođene SAD-om.

Zatvaranje OHR-a u BiH planirano je onog trenutka kada domaće vlasti u potpunosti ispune očekivanja međunarodne zajednice u vezi sa vladavinom prava ili pitanjima poput upravljanja državnom imovinom.

Bosna i Hercegovina, teško pogođena ratom od 1992. do 1995. godine, koji je odnio 100.000 života, još uvijek se suočava sa ratnom retorikom političara, teškom ekonomskom krizom, korupcijom i državnim tijelima dok zemlju svakog dana napuštaju mladi ljudi.

(Al Jazeera i agencije, foto: Beta-AP)