Skip to main content

Gejming je kulturni kod 21. veka, i roditelji da se uključe

(Pod) razno 02. јун 2021.
3 min čitanja

Igranje video igara razvija maštu, kognitivne sposobnosti, strateško razmišljanje i nije samo za decu, a roditelji treba da se uključe u te aktivnosti, kazali su gosti N1.

Deca su sve više i u sve ranijem uzrastu na telefonima i u digitalnom svetu, rekla je predstavnica UNICEF Vesna Savić Đukić.

“Kad dete igra igricu, samostalno ili sa društvom, to je vid socijalizacije i učenja”, rekla je ona.

Dodaje da su istraživanja pokazala da igranje u pravoj meri može poboljšati digitalne veštine, kognitivne sposobnosti i strateško razmišljanje.

“Sve su to dobrobiti koje igrice donose”, kaže Savić Đukić i podseća da su ovim putem deca tokom pandemije i zatvaranja imala način da budu socijalno uvezana, što ih čini otpornijim.

Slično kao što gledate filmove sa svojom decom ili delite druga iskustva koja su vezana za pop-kulturu, gejming više nije nikakva niša gde “deca igraju igrice”, kaže Relja Bobić, programski direktor sprske Asocijacije gejming industrije.

“Često pričamo o gejming industriji, o proizvodnji igara, ali ono što je bitno je da je gejming zaista kultura, kulturni kod 21. veka, i sve je dominantniji”, rekao je on.

Ističe da je širina gejming industrije “ogromna”, tako da je bitno da se roditelji “malo više udube, da se upoznaju sa tim koji je sadržaj u pitanju, kakve su mehanike tih igara”.

Vesna Savić Đukić kaže da je neophodno da video igre sadrže upozorenje ako u njima ima neprijatnih sadržaja, kao i starosno ograničenje za primeren uzrast.

Takođe je važno da postoje određene kontrole od strane proizvođača ili distributera igrica da ne bi došlo do zavisnosti, dodaje ona.

Bobić navodi da izazovi uvek postoje, ali smatra da ne dolaze samo iz domena gejminga nego su u kombinaciji sa drugim negativnim faktorima.

“Jedno dete koje provodi puno vremena igrajući, ali ima i druge aspekte svog života u nekom balansu, teško bih očekivao da ima negativne posledice”, rekao je on.

Jedno od sredstava koje treba da spreče takve posledice je uvođenje PEGI sistema, čija je svrha da roditelji mogu da procene da li je igra prilagođena određenom uzrastu, kaže Bobić.

“PEGI sistem je prepoznat u 38 evropskih zemalja, ali s druge strane to je samo prvi korak”, govori on.

SGA i UNICEF u Srbiji potpisali su sporazum o saradnji sa ciljem da se deca i mladi, koji koriste igre i igračke platforme, osnaže i da na odgovoran i bezbedan način ostvare koristi od digitalizacije i igara.

Prva u nizu konferencija i inicijativa na kojima će raditi je konferencija “Deca i Gejming industrija: mogućnosti i izazovi”, koja se može pratiti putem Zuma ili na Fejsbuk stranicama UNICEF i SGA sa početkom u 18 sati.
UNICEF će takođe predstaviti gejming industriji preporuke koje su izradili kako bi se smanjili rizici od negativnih posledica, ali i za prevazilaženje stereotipa u igrama i uključivanje devojčica, kaže Savić Đukić.

Relja Bobić dodaje da na svetskom nivou 45 odsto igrača čine žene i devojke.

“Gejmifikacija u obrazovanju je takođe velika tema, istraživanja pokazuju da to donosi jako dobre rezultate. Jedno istraživanje je pokazalo da devojčice koje igraju video igre imaju tri puta veću verovatnoću da upišu neki od STEM fakulteta”, rekao je on.

STEM je skraćenica koja obuhvata nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.

Bobić dodaje da je “posebno zanimljivo” koliko je gejming industrija multidisciplinarna.

“Potrebni su vam kreativni pisci, umetnici, crtači, programeri, dizajneri, zaista veliki tim različitih ljudi. U srpskim kompanijama imate najrazličitije profesije zastupljene koje ne bi očekivali u ovom domenu“, rekao je on.

Vesna Savić Đukić kaže da je bitno da roditelji određuju pravila, ali i da podrže to što dete želi da se igra.

“Kao kad dete želi da ide na balet i onda roditelji to vrlo ponosno prate, mislim da je važno da isprate i to da dete želi da se igra”, rekla je ona.

(N1)