Skip to main content

Fondacija Prosperitati i dvanaest tajkuna

Izdvajamo 30. мар 2022.
10 min čitanja

Uzalud Savez vojvođanskih Mađara (SVM) tvrdi da je za dobijanje sredstava od strane Fondacije Prosperitati najvažnija održivost projektnih ideja, kada brojevi govore da je za visinu grantova i učestalost podržanih projekata najvažniji odnos preduzetnika i SVM-a. Najviše sredstava, naime, ubira jedan uzak preduzetnički krug, dok o recipročnosti ovog odnosa svedoče sadržaji predizborne kampanje u medijima i na stranicama SVM-a i Fondacije Prosperitati.

Dosadašnji rezultati konkursa Fondacije Prosperitati

Pre šest godina, 2016. godine, Vlada Mađarske donela je odluku o potrebnim merama za sprovođenjem strategije regionalnog i ekonomskog razvoja mađarske zajednice u Vojvodini.

Mađarska vlada je prema svojoj odluci imenovala Fondaciju Prosperitati, kao realizatora postavljenih ciljeva, da bi Fondacija neposredno nakon toga raspisala prve konkurse. Paket podsticaja ekonomskog razvoja, prvenstveno je bio usmeren na jačanje poljoprivrede i stočarstva, razvoj turizma, kupovinu seoskih kuća i zemlje, i startap ideje.

S obzirom na trenutno raspoložive podatke – proračuni su zasnovani na javno dostupnim informacijama o rezultatima konkursa, koji se nalaze na sajtu Fondacije Prosperitati – proteklih šest godina rada Fondacije možemo sumirati na sledeći način: U periodu od 2016. do 2021. godine, Fondacija Prosperitati raspisala je oko 60 konkursa, u 12 konkursnih krugova. U prijavama je učestvovalo 8411 (različitih) aplikanata koji su podneli ukupno 14.257 (odobrenih) projektnih prijava, odnosno 70 odsto odobrenih projekata podneli su aplikanti koji su dobijali sredstva i na prethodnim konkursima. Ukupan iznos o kom je odlučivano, iznosi 29,4 milijarde dinara (251,7 miliona evra), od čega deo čine nepovratna sredstva, a deo su subvencionisani krediti. 

Ukoliko podelimo ukupan grant sa brojem odobrenih projekata, dolazimo do prosečne cifre od oko dva miliona dinara (17.657 evra), po projektu. Samo što su sredstva raspodeljena daleko neravnomernije: 58 odsto sredstava (17 milijardi dinara ili 146 miliona evra) završilo je u džepu četiri odsto (četiri posto) aplikanata, ako računamo prema graničnom proseku od dva miliona dinara koji su mogli dobiti aplikanti, da su sredstva ravnomerno raspodeljena. Nasuprot tome, 96 odsto aplikanata (13.620 prijava) je na konkursima dobilo manje od dva miliona dinara, ukupno 12 milijardi dinara (105 miliona evra).

Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara, istakao je povodom objavljivanja rezultata konkursa da „članovi SVM-a nisu uživali prednost pri odabiru projekata, ali nikada nisu bili ni diskriminisani zbog svog političkog opredeljenja“.

Teško je, međutim, ne primetiti da među onih četiri odsto, koji uživaju u gotovo 60 odsto sredstava, ima nekoliko preduzetnika, koji redovno dobijaju više od drugih. S obzirom na to, da su se neki od ovih preduzetnika poslednjih nedelja redovno pojavljivali na platformama Fondacije Prosperitati ili SVM-a kako bi veličali uspeh zajedničkog programa mađarske vlade i SVM-a i podsticali građane da učestvuju na izborima 3. aprila, teško je uspehe ovih kompanija na pomenutim konkursima posmatrati bez povezanosti sa političkim kalkulacijama donatora.

Jednakiji od jednakih

Ukoliko gore pomenute kalkulacije nisu dovoljan dokaz za to da je novac mađarskih poreskih obveznika, koji je kroz Vladu Mađarske kanalisan u Vojvodinu, zapravo novac od kog benefite ima jedan uzak krug ljudi oko SVM-a, a koji je lokalni saveznik mađarskog vladajućeg Fides-KDNP-a, možemo to pokazati i na jednom konkretnom primeru.

U decembru 2020. godine, Fondacija Prosperitati objavila je svoj poslednji konkurs namenjen vojvođanskim kompanijama i kompanijama sa teritorije Mađarske, kojima nudi podsticaje za povećanje tržišne konkurentnosti na teritoriji Srbije. Visina nepovratnih sredstava je, prema odluci donatora, iznosila tri milijarde forinti (944 miliona dinara, odnosno osam miliona evra). Na konkurs je pristigla jedna projektna aplikacija, koja je jedina i prošla na konkursu, a predata je od strane DLC DOO (DLC Kft.) iz Subotice, kompanije koja je osnovana ciljano, kako bi svojim delatnostima odgovarala uslovima raspisanog konkursa- da bi se plasirala na beogradskom tržištu.

Nisu, međutim, usklađenost osnivanja kompanije i njima odgovarajući uslovi jedini razlog za sumnju da je konkurs „namešten“ za pomenutu kompaniju. DLC DOO je, kao jedini prijavljeni, aplicirao za ukupna raspoloživa sredstva konkursa, i dobio 10 odsto više od ukupnog budžeta konkursa, propisanog od strane donatora. Prema uslovima konkursa, potraživana sredstva ne mogu prelaziti 15 miliona evra, a sopstvena sredstva moraju iznositi minimum 40 odsto. Sredstva, koja je osvojila DLC DOO, iznose maksimalno dozvoljenih 60 odsto ukupnog granta konkursa, koji iznosi 15 miliona evra. Važno je znati i to da je OTP grupi dobro došao ovaj konkurs, kako bi prodala imovinu koju pokušava da proda od 2014. godine, a koja se nalazi u Beogradu. Nekretnina, iako se nalazi na severnoj strani Dunava, administrativno ne pripada južnom Banatu (Vojvodini) već je na mestu, koje se vodi kao Beogradsko prigradsko naselje – a pošto je u uslovima konkursa naznačeno da se on odnosi isključivo na nepokretnosti koje se nalaze „u Srbiji, ali van teritorije Vojvodine“, broj potencijalnih aplikanata sveo se na minimum.

Dvanaest porodica

Šta je ustvari DLC? Prema delatnosti, Privredno društvo Diplomatic Logistic Center DOO Subotica, bavi se iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanjem njima. U Agenciji za privredne registre (APR), upisan je u januaru 2021. godine, od strane 12 preduzeća i fizičkih lica, sa teritorije Vojvodine. Iz registra saznajemo da su osnivači na račun DLC-a uplatili po 200 hiljada dinara (1.700 evra) početnog kapitala, čime je svako stekao udeo u vlasništvu od 8,33 odsto, a ukupan registrovan osnovni kapital DOO-a postao je 2,4 miliona dinara (20 hiljada evra).

Osnivači su:

  1. Sat-trakt, kompanija za telekomunikacije, u vlasništvu Janoša Žemberija iz Bačke Topole. Ime Žemberija se poslednjih godina uglavnom vezuje za Fudbalski klub TSC (Topolski sportski club, prim. prev.) i za Fudbalsku akademiju i stadion koji pripadaju pomenutom klubu. Kompanije u kojima Žemberi ostvaruje direktan interes, poput Usluge, Agriakoop-a i Alarm-sistema, na konkursima Fondacije Prosperitati osvojile su ukupno 776 miliona dinara (6,6 miliona evra).
  2. Komercijalno preduzeće Lajoša Čakanja, Andex DOO, koje se nalazi na Paliću, kao i nekoliko drugih kompanija u vlasništvu članova porodice Čakanj, kao što su Picerija Boss (Ugostiteljsko trgovinska radnja Boss – prim. prev.), Office-Shoes, vinarija Zvonko Bogdan ili destilerija Podrum Palić. Sa pomenutim kompanijama podneo je i osvojio sredstva sa rekordnim brojem projektnih aplikacija, njih čak 17, osvojivši ukupno 1,1 milijarde dinara (10 miliona evra), što ga čini najnagrađenijom osobom Fondacije Prosperitati.
  3. Hortikulturna preduzeća Skala Green i Skala Garden vezuju se za ime braće Skala. Igor i Srđan Skala osvojili su 96 miliona dinara (826 hiljada evra), na deset konkursa Fondacije.
  4. Goodwill Pharma DOO, osnovana kao lokalna franšiza mađarske farmaceutske kompanije, 33 odsto preduzeća je u vlasništvu lokalnog preduzetnika Zoltana Tamaša. Kompanije koje se vezuju za njegovo ime dobile su sredstva na sedam konkursa Fondacije Prosperitati, u ukupnom iznosu od 441 milion dinara (3,7 miliona evra).
  5. Preduzeće za distribuciju žitarica Gebi DOO, koja je u vlasništvu porodice Ožvar u Čantaviru, pobedilo je na četiri konkursa, i sa jednom milijardom dinara (8,7 miliona evra) su na drugom mestu, što se tiče novčane podrške dobijene preko Fondacije.
  6. Lajoš Brindza iz Bačke Topole je naveden kao fizičko lice među osnivačima, iako je i vlasnik nekoliko preduzeća. Sa kompanijama, povezanim sa njegovom porodicom, poput fabrike bicikala Kapriolo ili vinarije Brindza,  osvojio je sredstva na ukupno 15 konkursa, u vrednosti od 208 miliona dinara (1,7 miliona evra).
  7. Tisacoop DOO iz Kanjiže, čija je većinska vlasnica Ilona Buš, na konkursima, sa ukupno tri aplicirana projekta, osvojila je 158 miliona dinara (1,3 miliona evra) kod Fondacije Prosperitati.
  8. EM-Commerce DOO sa sedištem u Bačkoj Topoli bavi se obradom drveta, trgovinom i uslugama. Kompanije Igora Đantara dobile su sredstva na šest konkursa, sa 256 miliona dinara (2,1 milion evra).
  9. Tivadar Bunford iz Subotice je među osnivačima u svojstvu fizičkog lica, iako je i predstavnik i direktor srpskog predstavništva firme Masterplast iz Mađarske. Bunfordova kompanija i porodica dobili su 737 miliona dinara (6,3 miliona evra), na 13 konkursa.
  10. Čaba Boršoš iz Adorjana je takođe jedan od osnivača u svojstvu fizičkog lica, ali je i vlasnik firme Kontakt, koja se bavi otkupom žitarica i životinja. Od Fondacije je dobio 538 miliona dinara (4,6 miliona evra), na šest konkursa, kao pojedinac i u ime kompanije.
  11. Bata DOO, međunarodna transportna kompanija povezana sa porodicom Bata u Trešnjevcu, i druge kompanije povezane sa ovom porodicom, kao što su Agro Tech, ADR Centrum ili Shadownet (FOP DOO, Orom), osvojile su 353 milion dinara (tri miliona evra), na deset konkursa.
  12. Ilija Stjepanović, koji se među osnivačima navodi kao fizičko lice, može delovati kao uljez. Međutim, Stjepanović ima udeo od tri odsto u vlasništvu firme Sat-Trakt (već pomenute na početku), koja poseduje i druge kompanije povezane sa Janošom Žemberijem. Ukratko, prisustvo Stjepanovića na listi osnivača, izgleda pomaže njegovom šefu da udvostruči uticaj u DLC-u.

+1 Zakonski zastupnik DLC DOO-a je Milan Karadžić, koji je ranije bio predstavnik Fudblaskog saveza Srbije. Njegovo prisustvo takođe „pojačava“ moć Janoša Žemberija, pošto su obojica članovi pomenutog fudbalskog saveza. Inače, Karadžić je 16. decembra 2021. godine registrovao svoju firmu koja se bavi logistikom. Prema informacijama dostupnim u APR-u, Karadžić postaje direktor DLC DOO-a 12. januara 2022. umesto dotadašnjeg generalnog direktora, Imrea Bate.

Konkurisali, dobili i sve odneli – DLC

Rešenje o osnivanju kompanije DLC izdato je 27.01.2021. godine. Firma je, samim tim, imala dva dana da podnese prijavu Fondaciji Prosperitati, pre isteka roka konkursa. Na rezultate konkursa se, međutim, čekalo godinu dana. Pobednici konkursa koji je raspisan u decembru 2020. godine, proglašeni su tek 23. decembra 2021. godine. Za DLC DOO je tada već bilo više nego hitno da se rezultati objave, jer je u konkursnoj dokumentaciji stajala predbeležba o prepisu vlasništva, sa rokom za opravdanje do 3. marta 2022. godine.

Konačno, osam dana pre objavljivanja zvaničnih rezultata konkursa, odnosno 15. decembra 2021. godine, DLC je pokrenuo postupak za upis promene nosioca prava na objektu – iliti kupoprodajni proces.

U pitanju je komercijalni kompleks Pevec koji pripada opštini Palilula u Beogradu i katastarskoj opštini Krnjača, a od centra prestonice je udaljen 6 kilometara. Hrvatski hipermarket Pevec izgrađen je 2008. godine, sa uloženih 40 miliona evra (prema tadašnjim izveštajima medija), ali je radio svega godinu dana. OTP grupa je kroz kupovinu Pevec DOO Beograd iz stečajnog postupka, stekao vlasništvo nad nekretninom januara 2012. godine, pri okončanju stečajnog postupka. Vlasnik nepokretnosti 2012. godine postaje OTP Faktoring Zrt. (Mađarska) po osnovu Ugovora o prenosu i ustupanju udela. Imanje od 6 hektara u Beogradu, izgrađeno na 48.018 m2, sa 1.000 parking mesta, stavljeno je na prodaju u februaru 2014-e godine, za 11 miliona evra. Možda je u pitanju slučajnost, ali je ovaj iznos jednak ukupnom iznosu dobijenom preko konkursa Fondacije Prosperitati, sa dodatih 228 miliona dinara (1,9 miliona evra) sopstvenih sredstava, sem ako u međuvremenu prodavac nepokretnosti nije spustio cenu.

Prema rezultatima konkursa, DLC kompanija koja je osnovana pre isteka konkursa, dobila je 3,3 milijarde forinti (milijarda dinara, odnosno devet miliona evra) podrške. Inače, konkurs je raspisan – kao i u slučaju ostalih konkursa u 2020. – „u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima“, što postavlja nova pitanja. Ukoliko je grant zaista isplaćen u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima – što znači da će do uplate doći, samo je neizvesno kada – od čega je DLC isplatio pomenutu nepokretnost?

Postoje dva, veoma uprošćena scenarija:

A) Fondacija Prosperitati je uplatila avans kompaniji DLC – u ovom slučaju se postavlja pitanje, zašto baš ova kompanija uživa preuranjeno uplaćivanje sredstava, a ne kompanije koje će, zbog toga što rezultati konkursa kasne godinu dana, u projektu navedene sirovine i usluge plaćati mnogo skuplje, zbog generalnog rasta cena.

B) Fondacija Prosperitati trenutno zaista nema sredstava, a avans za kupovinu nepokretnosti je uplaćen od strane osnivača DLC-a, koji su se bojali da će, zbog kašnjenja sredstava ostati bez povoljne ponude i nepokretnosti – što onda postavlja pitanje, zašto osnivačima DLC-a uopšte trebaju sredstva Fondacije Prosperitati za pokretanje biznisa u Beogradu, kada to mogu uraditi i od svojih sredstava. Do sada su, naime, dobili sredstva u iznosu od 5,7 milijardi dinara (49 miliona evra), što iznosi 20 odsto ukupnih konkursnih sredstava Fondacije u proteklih 6 godina.

Kako bismo razjasnili odgovore na ova pitanja, kontaktirali smo i generalnog direktora Fondacije Prosperitati Balinta Juhasa Prema rečima generalnog direktora, razlog probijanja roka za objavu rezultata konkursa je ogroman broj pristiglih prijava. Formulacija „u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima“ je neophodna zbog velike potražnje resursa – u poslednjem krugu je razmatrano svega 57 odsto svih sredstava koja su dodeljena u proteklim godinama – samim tim, ugovori će se zaključivati postepeno, u zavisnosti od raspoloživih resursa i spremnosti projekata. Kao što je navedeno i u pravilima konkursa, sve dodatne troškove, kao što je i promena kursa, u svim slučajevima snose aplikanti. Povodom dodeljenog i uvećanog iznosa za kompaniju DLC, Juhas je rekao da su se za povećanje granta, tj. prekoračenje konkursom definisanih okvira, odlučili u svim konkursnim krugovima. Kako tvrdi, podnosilac prijave podnosi projektnu aplikaciju u skladu sa sopstvenim zahtevima, a Fondacija podnosioce ne informiše o broju podnetih prijava i eventualnom povećanju ukupnog granta, ali i ne bi imalo smisla da aplikanti čekaju na takve informacije da bi podneli svoje projektne prijave, jer tako ne bi mogli da poštuju rokove i zahteve konkursa (što se procenta sopstvenog udela tiče, na primer). Rok za isplatu definisane kupoprodajne cene nepokretnosti premašuje rok objave rezultata konkursa, ali podnosilac može realizovati projekat i u slučaju da Fondacija odbije da podrži projketnu ideju. Fondacija Prosperitati nije obezbedila avans DLC DOO-u za kupovinu nepokretnosti, a ukupna cena projekta svakako znatno prelazi iznos koji je potreban za kupovinu nepokretnosti. Ceo odgovor Balinta Juhasa možete pročitati ovde.

Kakve sve ovo veze ima sa izborima?

Prošlog leta su se vojvođanski preduzetnici nervozno došaptavali i pitali zašto kasne rezultati konkursa Prosperitatija. Nije problem bio samo to, što nisu na to navikli, već i to, što su cene (ponude) koje su predate u aplikacijama, za godinu dana porasle već za oko 20-25 odsto. Medij Slobodni Mađar So (Szabad Magyar Szó) preneo je kratku reakciju Ištvana Pastora iz jedne radijske emisije, gde je on stagnaciju unutar Fondacije opravdavao prisustvom koronavirusa, povlačenjem fondova EU iz Mađarske, i budžetskim deficitom zbog mogućih izbora u aprilu.

Ne bi bilo iznenađujuće, dakle, da su u predizbornim kalkulacijama izračunali koliko su glasova doneli Vladi Mađarske milioni evra koje je do sada uložila u vojvođansku mađarsku zajednicu. Moguće je da u predizbornoj godini nisu želeli da količina glasova bude stvar slučajnosti. Odložiti objavljivanje rezultata konkursa i dodelu sredstava na još godinu dana, ne bi bilo prihvatljivo i to može biti razlog ovom kompromisnom rešenju, da je većina projektnih aplikacija prošla, ali će sa isplatom sredstava sačekati sam kraj predizborne kampanje, kako bi aplikante podvrgli nevidljivom pritisku.

Moguće je, naravno, i to, da je mađarska vlada zaista ostala bez novca. Već krajem prošle godine je Mađarska, bez obzira na ovo, morala da se zadužuje. Jedan od glavnih izdataka bili su konkursi CED-a (Srednjeevropska mreža za ekonomski razvoj), za 2021. godinu. U okviru CED- ovih konkursa, budžet od 56 milijardi forinti (157 miliona evra) usmeren je na razvojne projekte, od čega je Sat-Trakt dobio 275 miliona forinti (776 hiljada evra), a Goodwill Pharma 203 miliona forinti (565 hiljada evra).

Ovo je prvi put da SVM Fondaciju Prosperitati ovako otvoreno koristi u izbornoj kampanji, ranije su, naime, bili zadovoljni i preklapanjima poput objave rezultata konkursa, potpisivanja ugovora ili prikazivanjem uspešnih projekata u javnosti. Čini se, da je trenutna situacija – kada izbori u Mađarskoj dobijaju na posebnom značaju, jer ujedinjena opozicija posle dugo vremena prvi put ima dovoljnu podršku za ravnopravnu borbu sa dvotrećinskom parlamentarnom vlašću Fidesa, ako ne i šansu da promeni sadašnju vlast – naterala Fondaciju Prosperitati da otvoreno pokaže politički stav, čime postaje jasno da je primarni cilj šestogodišnjeg programa ekonomskog razvoja zapravo – kupovina glasova.

Virag Đurković (hu.autonomija.info)

Tekst je nastao zahvaljujući podršci Investigative Journalism for Europe (IJ4EU)