Skip to main content

Evroposlanici traže borbu protiv rasizma u medijima, obrazovanju, kulturi i sportu

Marginalci 10. феб 2022.
2 min čitanja

Odbor Evropskog parlamenta za kulturu i obrazovanje (CULT) predložio je mere za borbu protiv onlajn i oflajn rasizma i diskriminacije u kulturi, medijima, obrazovanju i sportu.

Evroposlanici iz CULT pozvali su članice EU da preduzmu mere za rešavanje strukturnih korena rasizma i diskriminacije u EU i da se slože o direktivi o antidiskriminaciji koja je od 2008. blokirana u Savetu.

U oblasti medija, evroposlanici su pozvali medije da prestanu da šire stigmatizujući narativ koji dehumanizuje pripadnike određenih etničkih ili rasnih grupa, npr. da nesrazmerno izveštavaju o krivičnim delima koje su počinili migranti.

Takođe su se založili za programe čiji je cilj širenje znanja medijskih profesionalaca o različitosti i inkluzivnosti, saopštio je Evropski parlament.

U rezoluciji usvojenoj 7. februara dalje se navodi da nacionalni regulatori za audiovizuelni sektor treba da imaju ovlašćenje da sankcionišu programe koji promovišu rasističke sadržaje.

Evroposlanici žele i da se zaustavi finansiranje medija koji promovišu govor mržnje i ksenofobiju od strane EU i država članica.

U obrazovanju, smatraju evroposlanici, nastavni programi treba da se revidiraju kako bi se obezbedio kontekstualizovan pristup evropskoj istoriji i doprinelo iskorenjivanju stereotipa koji vode u diskriminaciju.

Navodi se da autori, istoričari, naučnici, umetnici i druge ličnosti različitog rasnog i etničkog porekla treba da budu uključene u najvažnije obrazovne materijale.

Evroposlanici su zatražili da se eliminiše rasna i etnička segregacija koja još postoji u školama u nekim članicama EU i pozvali da učitelji iz rasnih ili etničkih manjinskih grupa imaju jedank pristup poslu učitelja.

Na planu kulture, EU finansiranje treba da bude usmereno ka inicijativama koje doprinose većoj različitosti sektora kulture, naveli su evroposlanici dodajući da članice treba da uvedu programe celoživotnog učenja za državne službenike i snage bezbednosti kako bi se eliminisalo rasističko i ksenofobno ponašanje.

Kada je reč o sportu, evroposlanici žele da Evropska komisija izradi preporuke za borbu protiv rasizma u sportu na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i evropskom nivou i neguje inkluziju i poštovanje.

Takođe pozivaju Komisiju, članice EU i sportske saveze da usvoje mere za podršku žrtvama zločina iz mržnje u sportu.

„Naše ponašanje oblikovano je obrazovanjem koje smo dobili, kulturom u kojoj uživamo, informacijama koje dobijamo, kao i vrednostima koje nam prenosi sport. Moramo da iskoristimo njihovu moć da sledimo EU vrednosti tolerancije, jednakosti i solidarnosti i da se uključimo u aktivni antirasizam“, rekla je posle glasanja koizvestilac Salima Jenbu (Zeleni/EFA, Francuska).

Prema podacima Agencije EU za osnovna prava, 45% ljudi severnoafričkog porekla, 41% Roma i 39% ljudi poreklom iz podsaharske Afrike suočavaju se sa diskriminacijom zbog etničke pripadnosti ili migrantskog porekla.

Jedno istraživanje Eurobarometar iz 2019. pokazalo je da polovina Evropljana veruje da je u njihovoj zemlji raširena rasna diskriminacija. Građani kao tri osnova za diskriminaciju vide „biti Rom“ (61%), „etničko poreklo“ (59%) i „boju kože“ (59%).

(EURACTIV.rs, foto: Pixabay)