Skip to main content

Đajić: Nakon promene vlasti izvršiti reviziju svih građevinskih projekata

Info 21. avg 2026.
4 min čitanja

“Za to vreme dok se ne uradi stručna analiza, nijedan objekat ne sme da bude u upotrebi!"

Nakon izbora i pobede studentske liste biće neophodno uraditi reviziju svih ugovora za građevinske projekte aktuelne vlasti, koju će uraditi stručne komisije, i tek nakon toga izdati upotrebne dozvole i građanima garantovati njihovu bezbednost, istaknuto je večeras u Novom Sadu. 

Na tribini u kampusu Univerziteta u Novom Sadu, u organizaciji studenata u blokadi, o slučaju “Nadstrešnica” govorili su inženjer geologije Zoran Đajić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Dejan Šoškić i sudija Apelacionog suda u penziji Savo Đurđić.

Đajić je istakao da se u komisije koje će vršiti reviziju tih ugovora moraju imenovati nepotpkupljivi stručnjaci, koji će morati da pregledaju kompletnu dokumentaciju. 

“Za to vreme dok se ne uradi stručna analiza, nijedan objekat ne sme da bude u upotrebi! Znači, prva i osnovna stvar je zatvoriti sve objekte koji su oni (vlast) uradili i uraditi analizu kompletne dokumentacije i za ono što je dobro treba izdati upotrebnu dozvolu i onda građanima reći –  sad ovaj objekat je bezbedan, možete da ga koristite – da više nijedno jedino lice ne strada zbog njihove pohlepe, bahatosti i nestručnosti”, istakao je Đajić. 

On je podsetio da su odmah nakon pada nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, 1. novembra 2024. godine, vlast i izvođači radova krenuli da tvrde kako nadstrešnica nije rekonstruisana, iako jeste.  

Đajić je podsetio i da je nakon tih radova, koji koji su rađeni mimo projekta, a koje je izvodila firma “Starting”, nadstrešnica opterećena sa dodatne 23 tone.  

On je rekao i da su, pre rekonstrukcije nadstrešnice, većinu radova na železničkoj stanici izvodile firme iz Novog Sada.

“Tu je tadašnji gradonačelnik, potonji predsednik Vlade (Miloš Vućević), obilazio stalno, slao je svoju zamenicu koja je kontrolisala radove. I tu, u to vreme, ja sam zabeležio u nekim mojim izveštajima nekoliko stvari: na zgradi je rađeno bez ikakve potrebe. Tad se znalo da se određeni radovi rade da bi se prao novac i da bi taj novac išao kroz firme bliske tadašnjem gradonačelniku Novog Sada”, istakao je Đajić. 

Đajić je istakao i da je železnička stanica, prema zvaničnoj dokumentaciji, iako otvorena u julu, i u trenutku pada 1. novembra zapravo bila gradilište na kojem su radovi trebalo da se odvijaju do 31. decembra 2024. godine. 

“Da napomenem još jednu stvar koja je bitna i za tužioca i za sudije: poslednji upis u građevinski dnevnik je negde krajem oktobra 2024. godine. Znači, oni više nisu vodili ni građevinske knjige ni građevinske dnevnike, što je, naravno, protivzakonito i za to se odgovara”, naveo je Đajić. 

Postupci se razvodnjavaju

Govoreći o postupcima za pad nadstrešnice, u kojem je život izgubilo 16 osoba, dok je jedna ostala trajan invalid, Savo Đurđić je podsetio da se vode tri postupka, iako bi, kako je ocenio, najbolje bilo da je u pitanju jedan i da se vodi pred Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu. 

Đurđić je ocenio da sve postupke od početka prate pritisci i mešanje predstavnika vlasti, te različite afere, podsetivši da je optužnica koju je nakon istrage podiglo Više javno tužilaštvo u Novom Sadu potvrđena tek nakon 20 meseci. 

“Taj postupak ide uz razne negativne presedane i nepoštovanje zakona”, ocenio je Đurđić. 

Dodao je da je zbog toga neophodno da javnost bude aktivna, pogotovo što ne postoji jedinstvo postupka koji bi obuhvatio i odgovornost struke i odgovornost funkcionera.

“Odgovornost funkcionera se non-stop razblažuje i ide prema drugim kriterijumima, a sve se uglavnom svodi na odgovornost struke, jer su visoki funkcioneri prvih dana posle pada nadstrešnice govorili o tome da je kriva struka, te da su problem oni koji traže odgovornost, a ne oni koji su u stvari odgovorni za nadstrešnicu”, naveo je Đurđić. 

Kao primer tog razblažavanja postupka, Đurđić je naveo činjenicu da ni nakon potvrđivanja optužnice bivši ministar Goran Vesić i njegova tadašnja pomoćnica Anita Dimoski nisu u takozvanom kućnom pritvoru, iako bi po odluci Apelacionog suda trebalo da budu.

“To pitanje se sad birokratski rasteže, iako Zakonik o krivičnom postupku jasno kaže: kada je potvrđena optužnica, po službenoj dužnosti mogao je i Viši sud da ih uputi u zadržavanje”, naveo je Đurđić. 

On je rekao da bi pripremno ročište, po Zakoniku o krivičnom postupku, trebalo da se održi najkasnije polovinom septembra, a suđenje bi trebalo da počne na jesen.

“Da li će to biti tako u ovim uslovima, da li ćemo imati ili nećemo imati izbore, i šta će se događati u ovoj zemlji – ne zna se. Ali, u svakom slučaju, moramo pratiti to suđenje, kao što moramo pratiti i suđenja protiv studenata i aktivista širom Srbije”, poručio je Đurđić. 

Korupcija da ne zastareva

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Dejan Šoškić istakao je da je sa korupcijom problem što ona spušta troškove tako što angažuje nekvalitetne izvođače, preskače procedure, bira loše materijale i angažuje stručnjake “koji možda nisu stručnjaci jer koštaju manje”. 

“Tu dolazi do erozije kvaliteta. Tako da nije samo posledica da mi plaćamo znatno više za nešto što bismo inače platili manje, ili što ne napravimo i ne nabavimo nešto drugo što bismo mogli da nema korupcije, nego dobijamo lošije i nekvalitetnije, pa i takvo da može da ugrožava ljudske živote građana”, naveo je Šoškić. 

On je istakao i da je Srbija, po oceni “Transparency International”po percepciji korupcije danas 36 mesta niže kotirana nego što je bila 2012. godine. 

“Nalazimo se na istorijskom minimumu otkad se taj indeks istražuje; nikada nismo bili lošije kotirani, i to nas svrstava u četiri najkorumpiranije države u Evropi. To su okolnosti koje treba vrlo ozbiljno da nas zabrinjavaju”, naveo je Šoškić. 

On je ocenio i da korupcija suštinski urušava domaće privatne investicije i ocenio da bi bilo dobro kada korupvcija ne bi zastarevala, pa da se počinioci mogu goniti i godinama nakon što je neki posao obavljen, ukoliko se tada pronađu dokazi. 

(Autonomija)