Skip to main content

Da li zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima smanjuje broj pušača?

Građani 30. мар 2023.
2 min čitanja

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji ima 66,4% pušača, dok ih u svetu ima više od 1,1 milijardi. Takođe Svetska zdravstvena organizacija navodi da je u 20. veku bilo više od 100 miliona smrtnih slučajeva izazvanih duvanskim dimom.

U Srbiji je još 2006. godine najavljivana zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima, ali ona nije ustanovljena. Tema se, međutim, sada ponovo aktuelizuje.

U zemljama Evropske unije, situacija je drugačija. U kafićima u Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj… da bi ste popušili cigaretu morate da izađete napolje.

Doktorka Vanja Tatalović smatra da bi se broj obolelih smanjio stupanjem ovog zakona na snagu, jer bi se smanjio pre svega broj pasivnih pušača.

S obzirom na to da fabrika duvana u Srbiji ima veliki broj zaposlenih lica, radnika u proizvodnji, dostavljača, komercijalista, postavlja se pitanje da li bi svi ovi ljudi izgubili posao? Ne bi, ukoliko ovaj zakon stupi na snagu, biće i dalje pušača koji će poštovati ove mere, dok drugi koji to ne budu mogli, pretpostavlja se prestaće da konzumiraju cigarete.

Ekonomista Luka Grijak, navodi da bi se svi gubici u ovoj industriji odrazili kao veliki dobitak u zdravstvenom sistemu.

No, pored industrije duvana, u gubitku su i preduzetnici u ugostiteljstvu. Pušači bi, verovatno izgubili motivaciju da odlaze u kafiće, restorane, noćne klubove i sportske kladionice, gde su ipak oni najčešći gosti. Tada bi ugostitelji izgubili veliki broj mušterija, a samim tim bi im i profit opao.

Pozitivna strana ovoga, navodi naš sagovornik jeste potražnja pušača za mestima na otvorenom, ali i potražnja nepušača za nepušačkim mestima.

Takođe Svetska zdravstvena organizacija navodi da konzumiranje cigareta proizvodi troškove svetskoj ekonomiji od 1 trilion dolara godišnje, a tu su i troškovi lečanja bolesti zavisnosti, kao i bolesti uzrokovanih pušenjem, ali i neproduktivnosti radne snage zbog konzumiranja cigareta.

Duvan se pojavljuje oko 5000. godine pre nove ere, tada su ga ljudi najčešće koristili u svrhu ublažavanja bola, te se tako koristi i u novoj eri sve do sredine 15. veka kada je cigareta postala svakodnevnica i ritual uz kafu, alkohol i slično. Poreklom je iz Amerike odnosno iz Meksika, a tamo su ga Indijanci prihvatili kao tradiciju, pušeći duvan tokom raznih ceremonija kao što su potpisivanja mirovnih ugovora, trgovinskih sporazuma i slično. Mnogi od njih su verovali u to da je duvan dar „stvoritelja“ te je dim nosio misli i molitve pušača do njega.

Nađa Tatalović (Autonomija)

(Studentski rad iz predmeta Radijsko novinarstvo, u okviru prakse koju Nezavisno društvo novinara Vojvodine realizuje u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Novom Sadu – Odsek za medijske studije)