Nacrt Ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom podržalo je 13 članova Vlade, dok je njih pet izuzelo mišljenje. Tako nije bilo kvalifikovane većine potrebne za izglasavanje akta, što je izazvalo dosta polemike nakon glasanja.

Nije bilo ministara Maše Vlaović, Jovane Marović i Maraša Dukaja.

Ministar i vicepremijer Raško Konjević kazao je kako je dogovor bio da se o Ugovoru odlučuje kvalifikovanom većinom.

Ministar Ranko Krivokapić rekao je da kvalifikovane većine nema. On je istakao da je ovom slučaju kvalifikovana većina predstavlja – 14 glasova, a ne 13.

Abazović je, pak, kazao kako je tačka – usvojena. Potom je nagovijestio kako će se – opet glasati, i to na sljedećoj sjednici.

„Mi smo ovu tačku usvojili, oko kvalifikovane većine nemam problem da se na elektronskoj sjednici ili redovnoj ista stvar ponovi“, kazao je Abazović.

Ministar pravde Marko Kovač kazao je o prijedlogu Ugovora sa SPC kako je „uspostavljen odnos sa Ustavom i zakonom“.

„Smatramo da je ova verzija teksta u najvećem dijelu u saglasju i sa ostalim ugovorima koje je Crna Gora potpisala sa vjerskim zajednicama. Mi smo napravili analizu. Preko 95 odsto je identično ili slično sa tim ugovorima“, kazao je on, dodajući da ni u čemu nije povrijeđen javni interes.

Istakao je da se digla nepotrebna prašina povodom samog dokumenta.

„Ja u proteklom periodu nijesam čuo nijednu konkretnu pravnu kritiku, samo sam čuo političke komentare“, dodao je.

Abazović: Napravljena medijska pomama

Abazović je kazao kako je stvorena „medijska pomama“, te da je bilo nekorektnih primjedbi.

„Najveća dilema je bila vezana za preambulu, u kojoj stoji – hrišćanska crkva, a ne pravoslavna ili srpska crkva… Mnogo je ružno kad nešto istrgnete iz konteksta pa pomenete samo jednu riječ, a ne crticu i drugu riječ. Nigdje se u tom pasusu ne pominje SPC“, kazao je, čitajući djelove preambule.

Kazao je kako su ljudi za koje je smatrao da imaju pravno znanje imali potrebu da budu dio političke ujdurme.

„Tumačili su ponijeće neko manastire u Čačak ili Leskovac. Tu propagandu bih da demistifikujem, u svim stavovima je član 11 jasan i stoji – u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore. Nijedno kulturno dobro ne može da se otuđi, proda ili izmjesti osim u skladu sa važećim pozitivno-pravnim normama“, dodao je on.

Kazao je kako je cilj usvajanja Ugovora da ljudima bude usmjeren fokus na nešto drugo, odnosno na suštinska pitanja.

Konjević: Kako nijeste u javnosti čuli nijednu primjedbu?

Odgovorio je na to ministar odbrane i vicepremijer Raško Konjević, koji je kazao da Vlada, s obzirom na to da je manjinska, treba da bude osjetljivija na kritiku, podsjetivši Abazovića da je i sam tokom ranijih tačaka kazao da je civilni sektor uvijek u pravu.

„Ministar pravde kaže da nije čuo u javnosti nijednu primjedbu, a ja ću ga podsjetiti na analizu Akcije za ljudska prava“, rekao je on, čitajući potom niz djelova teksta koji je prije dva dana objavila pomenuta NVO.

Konjević je potom govorio o razlikama u odnosu na ugovore sa Islamskom zajednicom i Svetom stolicom, dodajući da se Vlada Crne Gore, u Ugovoru sa SPC, neovlašćeno pozvala na kanonsko pravo.

„U ovom slučaju se mi pozivamo na nešto što nije propratni dio ovog materijala. Naša obaveza nije da znamo šta je kanonsko pravo, a još manje da znamo odredbe Ustava SPC, a još manje da se pozivamo na njega“, konstatovao je on.

Vjerske zajednice nemaju javno-pravna ovlašćenja

Kazao je i kako vjerske zajednice nemaju javno-pravna osvlašćenja, te da njega nema ni u ugovorima sa ostalim vjerskim zajednicama.

„Izdavanje krštenica je interni akt SPC i izdavala ga je i bez ovog ugovora i izdaje ga bez javno-pravnih ovlašćenja i u Srbiji i u Hrvatskoj. Ustav propisuje kako se u Crnoj Gori izdaju javno-pravna ovlašćenja“, poručio je on.

Kazao je i kako je neprijavljivanje saznanja o krivičnom djelu kažnjivo, te da treba imati u vidu da Vlada Ugovorom ne smije izuzeti sveštenstvo SPC te obaveze.

„Nije da nema primjedbi, ovo je rijetka tema koja je animirala najveći dio nevladinog sektora, oni prepoznaju da o ovako važnim pitanjima bismo trebali da imamo malo širi i inkluzivniji dijalog. Sve primjedbe koje je dala Akcija za ljudska prava, ali i neke druge, sigurno mogu da budu od koristi“, rekao je Konjević.

Treba zastati i konsultovati pravnike

Predložio je da bude formiran tim u kojem će biti ustavni pravnici.

„Možemo imati ljude koji mogu da pogledaju ovaj tekst. Dvije su vjerske zajednice sa kojima nije sklopljen ugovor, to su CPC i SPC, a mislim da mi možemo postići saglasnost ukoliko stanemo za trenutak. Računam da kroz korektan dijalog možemo napraviti stanku, da se dogovorimo da pravnici pogledaju ovaj tekst i daju nam analizu, da porazgovaramo“, zaključio je on.

Abazović: Svejedno je kakav je ugovor, on ne može biti u suprotnosti sa zakonom

Abazović je kazao kako ima „posebne simpatije“ prema Akciji za ljudska prava i da poštuje njihovu analizu. Povodom naziva Temeljni ugovor, kazao je kako „svaka zemlja bira svoj put“ i da to „u suštini ne znači ništa“.

„Najvažnija rečenica u toj analizi je prvi pasus – on je sve objasnio i ne treba čitati ništa poslije toga. Oni su rekli da Vlada nijednim ugovorom ne može da poništi zakonodavstvo Crne Gore. Usvojili ugovor ovakav ili onakav, on ne može biti u suprotnosti sa zakonom. Ako je neustavan, tretiraće ga Ustavni sud“, kazao je Abazović.

Ne uvodimo vjeronauku

Rekao je da se država poziva na Ustav, a SPC na kanonsko pravo.

„To što će u nekom ugovoru da piše ‘javno ovlašćenje’, možda može nešto slikovitije da se objasni, ali ne mogu na osnovu nekog ugovora da se mijenjaju zakoni. Ispovijedanje je prepisano iz ugovora sa Katoličkom crkvom“, poručio je.

Kaže da se vjeronauka ne uvodi, jer to nije u skladu sa zakonom.

Istakao je da predlaže da do dana potpisivanja Ugovora treba da se „konsultuje sa svima, a ako neko dođe sa nekim validnim argumentom, to možemo vrlo razumno da rješavamo“.

„Ovdje su navedeni neki argumenti, ako se u međuvremenu utvrdi nešto drugo, dajte da pogledamo, ako to bude relevantno, spreman sam da obećam da će to da se uvaži“, dodao je.

Konjević: Ugovor ne može biti u neskladu sa pravnim sistemom

Konjević je oponirao onome što je kazao premijer.

„Ugovor je saglasnost dvije volje, kad se potpiše mijenja se samo uz obostranu saglasnost. To je moj komentar na Vaše mišljenje da prvo usvojimo Ugovor pa da se konsultujemo tek tada“, istakao je.

Upitao je i kako to misli da može postojati nesklad u odnosu ugovora i zakona.

„Kad usvajamo Ugovor, on mora biti u skladu sa pravnim sistemom“, pitao je Konjević.

„Gdje vam je ta odredba u Ugovoru?“

Kazao je Abazoviću i da ne može da upoređuje ovaj akt sa Temeljnim ugovorom sa Katoličkom crkvom, jer je on međunarodni ugovor.

Naveo je još niz razlika između ugovora, navodeći kako u Ugovoru sa SPC, za razliku od ostalih, u odredbama koje se tiču bezbjednosnih razloga, nema odredbe koja se tiče hitnog spasavanja dobara posebne istorijske i kulturne vrijednosti.

„Nije slučajno da su na osjetljivim mjestima napravljene razlike između Ugovora sa SPC i onih sa ostalim vjerskim zajednicama„, konstatovao je on.

Abazović se na to smijao, a Konjević ga je pitao „zašto tu odredbu nijeste stavili u Ugovor?“

Kovač: Nema smisla da produžavamo ovo i organizujemo okrugle stolove

Poslije toga se ponovo javio Kovač, koji je rekao da misli da bilo kakvo produžavanje priče i pravljenje okruglih stolova nema nikakvog smisla.

„Ovo je Ugovor koji je svima bio poznat proteklih 10 godina, on je bio prisutan u javnosti u proteklom periodu“, naveo je on.

Istakao je da Temeljni ugovor ne mora nužno da bude akt međunarodnog prava. Rekao je da je pozivanje na kanonsko pravo identično onome što stoji u ugovorima sa drugim vjerskim zajednicama.

„Što se tiče javno-pravnih ovlašćenja, zlonamjerno se unose zabune, jer nijedna vjerska zajenica ne može da izdaje dokumenta za koja nije nadležna ili ako joj država nije dala ovlašćenje“, tvrdi on.

„Krivo mi je što ima ovoliko pozivanja na pravni poredak“

Istakao je da je odredba o tajnosti ispovijesti usklađena sa zakonom.

Njemu je, kaže, „krivo što ima ovoliko pozivanja na pravni poredak“ u Ugovoru.

Konjević: Pokušavate da mijenjate teze

Konjević je kazao kako Kovač pokušava da zamijeni teze, naročito kada je u pitanju tajnost ispovijesti.

„Vi se ne pozivate na kanonsko pravo. Zarez i riječ ‘uvažavajući’ potpuno mijenjaju kontekst i vi to znate“, poručio mu je on, ponavljajući da se Vlada neovlašćeno poziva na kanonsko parvo.

Kazao je kako je Kovač zakasnio da se poziva na dijalog.

„Vi nijeste htjeli da imate radnu grupu koja bi ovo pogledala, vi ste uspostavili novu radnu grupu koja je postigla potpunu saglasnost sa SPC“, konstatovao je Konjević.

Adžić: Za SNP je ovo bio prioritet

Javio se ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić koji je kazao kako su sve stranke u Vladu ušle sa nekim prioritetima.

„Kolege iz SNP su naglasile da je među njihovim prioritetima ovaj Ugovor. Ja nijesam želio da ih gledamo u oči i da ih prevarimo. Razumio bih da se sporimo oko nečega što remeti ustavni poredak, ali mi se sporimo da ćemo zaustaviti evropski put zbog jednog ugovora“, istakao je.

Krivokapić: Mislio sam da smo se Kovač i ja razumjeli

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je kako je prošla Vlada pala na istom pitanju, i to 5. septembra na Cetinju.

„Ja sam mislio da smo se Kovač i ja saglasili – kad sam pisao, rekao i objavio da se ne pregovara sa SPC nego sa njihove četiri eparhije. Ovoj vjerskoj zajednici je sjedište van Crne Gore“, rekao je Krivokapić.

Što se preambule tiče, dodao je da postoji standard koji se ustaljuje – a to je da ako se ona bavi politički važnim događajima iz istorije, onda ona dobija elemente obaveznosti. Kazao je da nije u pitanju ugovorna preambula, već da ima ustavni karakter i da dovodi do udvajanja vlasti, odosno do druge vlasti u Crnoj Gori.

„Ovdje se uvodi međunarodno pravo, onaj sa kojim potpisujemo Ugovor nije subjekt našeg unutrašnjeg prava. Rekli ste da nema inostranosti – ja vam kažem da ima i precizno vam čitam odredbe koje govore da ima“, dodao je on.

Kazao je kako pomenuto pitanje ne može imati prioritet nad dva stuba na kojima počiva aktuelna Vlada, a to su evropske integracije i ekonomska pitanja.

Krivokapić je kazao da vidi političke motive, ne ove Vlade, „da nas uvede u teme koje nas udaljavaju od tih ciljeva“.

„Ne želim da dižem temperaturu – dajte da ovo prođe dobar pravno-politički pretres, dajte da sačekamo završne kriterijume (EU), i poslije toga, što se mene tiče, bavite se samo ovim. Pa neka svi vide što im je prioritet – da dobijemo završne kriterijume ili da ovih izgubimo svo dobro po kojem bi se ova Vlada mogla pamtiti“, zaključio je on.

Abazović: Rušenje ove Vlade je podrška Rusiji

Pokušao je na to da mu odgovori Abazović, koji je rekao – „kome je do komfora, nije trebalo da bude u 43. Vladi“.

„Rušenje ove Vlade je direktna podrška ruskom uticaju u Crnoj Gori. Stvaranje nestabilnosti je direktno u interesu ruskog uticaja u Crnoj Gori. Ko hoće da je sruši, srećno bilo, samo da se ne skrivamo iza evropejstva“, poručio je on.

Dodao je kako rješavanje pitanja Ugovora „vodi ka 54“, misleći na broj poslanika u parlamentu potreban za ključne reforme.

Krivokapić: Tačno je, ruši nas ruska politika

Abazović je rekao da ga ne interesuju zakoni Srbije, na šta mu je Krivokapić kazao kako u ovom slučaju moraju da ga zanimaju.

„Mora Vas interesovati, jer je taj subjekt registrovan u Srbiji, pa bi Vas zato morali interesovati i njihovi zakoni“, dodao je.

Istakao je da ovu Vladu ruši ruska politika.

„Evropski parlament kaže ovako – instrumentalizacija vjerskih institucija, kakav je ruski uticaj preko pravoslavne crkve u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Ne piše ni preko Krivokapića, ni preko URE, ni preko SDP-a“, kazao je, dodajući da u rezoluciji stoji i dio o pristrasnom pisanju istorije, izazivanju podjela, promociji anti-EU agende.

Konjević: Ako 37 poslanika nije za nešto, ova Vlada mora da padne

Na to je Konjević Abazoviću dodao kako djeluje apsurdno da se ruski uticaj može ostvarivati preko SDP-a.

„Vlada je izabrana sa 46 poslanika, ona mora da padne ako 37 poslanika nije za nešto“, istakao je Konjević.

Na to je Abazović odgovorio – „slažem se“.

Damjanović: Bespotrebno politizovano pitanje

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da ga „čudi da se sa ovoliko medijske pompe otvaraju polemike“.

„Svi ovdje imamo neke preference, a nemamo ih konsenzusom do kraja. Ali prihvatimo da ostanemo u većini ili manjini u stavu i to do sada nije imalo neke ozbiljne implikacije“, istakao je.

Rekao je kako je vjerovatno i druga strana (SPC) imala dug period definisanja teksta Ugovora, te da on možda ni za nju nije idealan, ali da se došlo do kompromisa.

„Ovo je pitanje bespotrebno politizovano, jer ovo nije ni ideologija, niti su etničke razlike, istorija i geografija, ovo je elementarno pravno pitanje“, smatra Damjanović.

Ako usvojite ovaj akt, ova Vlada je izgubila većinu

Svako će, kako je istakao Konjević, ponijeti svoj dio odgovornosti.

„Mi smo predložili da ovaj radni tekst, jedan tim koji bi bio formiran provjeri i da dođemo do rješenja koja bi od strane svih nas bilo okarakterisano kao usklađeno sa Ustavom i zakonima. Kada usvojite tekst – više nema konsultacija. Kada usvojite ovaj Ugovor – više nema konsultacija. One se obavljaju prije nego što ga usvojite na Vladi“, rekao je.

Potom je kazao – ako Vlada odbije prijedlog za konsultacijama, ona je izgubila većinu.

„35 do 37 poslanika se ne slažu sa ovim tekstom. A formalno ćemo i kroz konsultacije podnijeti zahtjev za skraćenje mandata, odnosno zahtjev za izbore“, jasan je bio on.

Građani ispred zgrade

Ispred zgrade su i dalje građani koji se protive aktuelnoj verziji Ugovora sa SPC.

Učesnici skupa su izviždali ministra pravde Marka Kovača.

Podsjetimo, građani su sinoć protestovali ispred Vlade, a na istom su mjestu jutros od 10 sati.

(Portal Analitika)