Skip to main content

BOJAN PAJTIĆ: DSS je protiv Vojvodine i njenog prosperiteta

Autonomija 27. авг 2008.
4 min čitanja

bojan-pajtic.jpgPredsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić potvrdio je našem listu da je Pokrajinski odbor DS-a sačinio radnu verziju novog statuta APV, te odbacio sve kritike opozicionih stranaka, a pre svega DSS-a, da je taj dokument protivan Ustavu Srbije. U intervjuu za „Dnevnik“ on je kazao da je apsolutno nesporno da je radni tekst demokrata usklađen s Ustavom, te istakao da je upravo činjenica da DS ima parlamentarnu većinu u Pokrajinskoj skupštini i „garancija da će najviši pravni akt Vojvodine biti u skladu s Ustavom Srbije, te da će se iskoristiti svi kapaciteti autonomije koji su Vojvodini garantovani ustavnim rešenjima“.– Sasvim je sigurno je da će nakon donošenja novog statuta APV Vojvodina biti uspešnija regija – istakao je Pajtić.
Da li ste izenađeni kritikama iz DSS-a po kojima je radni tekst DS-a ocenjen separatističkim aktom, dok je kao najspornija odredba istaknuta ona o preimenovanju Izvršnog veća u pokrajinsku vladu?
– Mislim da su ta rešenja za njih sporna zato što su potpuno izgubili politički kompas. DSS je napustio proevropski put, a ni izborni poraz im očigledno nije bio dovoljan da shvate da su ih zbog toga napustili i njihovi birači. Tako sad za političku promociju koriste nešto što još i nije tema, pošto naša radna verzija još nije ni ozvaničena već je još u procesu usaglašavanja s koalicionim partnerima u pokrajinskoj vlasti. Oni koji kritkuju ovaj predlog treba da se obaveste o tome kako to izgleda u drugim evropskim zemljama, u kojima se izvršni organi regija obično nazivaju pokrajinskom vladom. Nama se često dešavalo kad se u ime Izvršnog veća nađemo u inostranstvu da nas pitaju da li u Srbiji još uvek vlada komunizam, s obzirom na to da još uvek koristimo te komunističke termine koji su prevaziđeni.
Koliko će ove kritike biti smetnja za prihvatanje statuta APV u Skupštini Srbije, pošto je ponovo nametnuta teza da se u Vojvodini pravi država u državi?
– Nemam nameru da se branim od takvih teza, ali ni da dozvolim da neko ponižava Vojvodinu i Vojvođane! Mi treba da obezbedimo većinu za statut Vojvodine u republičkom parlamentu, ali tu većinu ionako ne bismo tražili s DSS-om, ili s radikalima, pošto su te dve stranke izričito protiv Vojvodine i njenog prosperiteta. Najsmešnije je što su njihove kritike usmerene na potpuno sekundarna pitanja, kao što su nazivi pokrajinskih organa vlasti. To samo pokazuje koliki je stepen političke rigidnosti nekih stranaka.
Istovremeno, u autonomističkom bloku nezadovoljni su postojećim ustavnim okvirom autonomije, zbog čega zahtevaju i ustavne promene. Da li je u tom smislu moguće u vladajućoj koaliciji u Pokrajini postići konsenzus o novom statutu?
– Rezulatati izbora su pokazali da Vojvođani ne prihvataju nijedan ekstremizam, već da su za rešenja koja će obezbediti brz i stabilan razvoj Vojvodine i bolji život Vojvođana. I zato Demokratska stranka ima većinu u Skupštini Vojvodine, i mi ćemo opravdati poverenje koje su nam građni ukazali.
Koliko ste u izradi novog statuta APV ograničeni time što mnoge oblasti koje se tiču nadležnosti APV, kao što je pitanje imovine, još nisu zakonski regulisane?
– Nismo ograničeni, jer ćemo statut doneti na osnovu odredaba Ustava, a ne zakona. Takođe, i zakoni koji budu donošeni isto tako moraju da budu usklađeni s Ustavom. A Ustav je jasan u tome da Vojvodina konačno, i to prvi put u istoriji, dobija pravo na pokrajinsku imovinu, da dobija šire nadležnosti, te garantovane pare za investicije i razvoj i pravo na svoje simbole. Te ustavne odredbe i zakonima moraju da budu implementirane u pravni sistem Srbije, tako da procesi donošenje stauta APV i republičkih zakona jedni druge ne osporavaju, već moraju biti kompatibilni.
Imate li podršku stranačke centrale za radni tekst statuta Vojvodine?
– Ovaj radni predlog DS-a sačinjen je u saradnji sa Savezom vojvođanskih Mađara, s kojim smo usaglasili najveći deo odredaba tog akta. Ali, svakako će biti potrebe da se neka rešenja koriguju kako bismo obezbedili parlamentarnu većinu i u pokrajinskom i u republičkom parlamentu. Tek kad se obezbedi saglasnost na oba nivoa, biće moguće pokretanje procedure, najpre u Skupštini Vojvodine, a potom i u Skupštini Srbije, koja treba da da saglasnost na statut APV. Zato će predlog statuta moći da se nađe pred pokrajinskim poslanicima tek kad obezbedimo i većinsku podršku za taj akt od partnera koji čine Republičku vladu, a možda i još nekih parlamentarnih stranaka u Skupštini Srbije, sem radikala i DSS-a. Nesporno je da bismo lako obezbedili većinu u Skupštini Vojvodine da usvojimo predlog statuta, ali moramo da vodimo računa o tome da on mora dobiti saglasnost i u republičkom parlamentu, jer statut počinje da važi tek kad ga prihvati Skupština Srbije.
Da li to znači da će se pre procedure u Skupštini Vojvodine i s predstavnicima poslaničkih grupa iz Skupštine Srbije održati konsulatacije o tekstu statuta APV?
– Svakako neće biti jednostavno da se to pitanje zaokruži bez konsultacija najpre s našim partnerima u pokrajinskoj vlasti, a potom i s onima na republičkom nivou. Ali, taj proces bi morao da se završi u toku jeseni, odnosno do kraja godine.
Postoji li mogućnost da rok bude produžen, pošto Ustavni zakon nalaže da se statut pred Skupštinom Srbije nađe do sredine oktobra?
– To ne zavisi samo od DS-a nego od svih naših partnera s kojima ćemo tekst usaglašavati. Bilo bi logično da se ispune odredbe Ustavnog zakona i mi ćemo se potruditi da to ispunimo, ali statut će biti stavljen u proceduru u Skupštini Srbije tek kad bude izvesno da postoji većina da se taj akt usvoji.
Da li je moguće da se predlog statuta koji izglasa pokrajinski parlament potom menja amandmanima u Skupštini Srbije?
– Formalno-pravno, statut APV ne može da se menja amandmanima u republičkom parlamentu. Ustav propisuje da Skupština Srbije može da prihvati taj akt onako kako ga je predložila Skupština Vojvodine, ili da ga ne prihvati.
Šta bi se moglo desiti u slučaju da statut bude odbijen u republičkom parlamentu, pošto Ustav tu mogućnost nije predvideo?
– Moglo bi se, eventualno, desiti to da se procedura ponovi. U svakom slučaju, ustavna je obaveza da statut bude donet. Ali, upravo zato da se ne bi desile neke nepredviđene situacije, moraćemo pre pokretanja zvanične porcedure da obezbedimo i podršku na republičkom nivou za predlog koji usaglasimo u Pokrajini.

(Dnevnik)