Politički dijalog crnogorskih parlamentarnih stranaka koje su pokušale postići kompromis propao je u nedjelju, dan uoči održavanja sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je izbor sudija Ustavnog suda i ponovno glasanje o spornom zakonu o predsjedniku Crne Gore.
Nakon sastanka, Danijel Živković iz Đukanovićevog DPS-a rekao je da zastupnici njegove stranke u ponedjeljak neće podržati nijednog od četiri kandidata za sudije Ustavnog suda, prenosi Hina.
“DPS je predlagao da izaberemo jednog kandidata i da s funkcionalnim Ustavnom sudom idemo na vanredne parlamentarne izbore, ali većina je imala stav da se glasa za četvero sudija. Mi smo rekli da ne možemo učestvovati u tom procesu, osim ponude da izaberemo jednog kandidata, ali to je odbijeno”, rekao je Živković.
Slaven Radunović iz vladajućeg Demokratskog fronta rekao da je Demokratska partija socijalista (DPS) došla na pregovore sa stavom koji nisu željeli promijeniti, a to je izbor jednog sudije i neusvajanje izmjena zakona o predsjedniku.
“Onaj ko je u ovako teškoj situaciji kao što je DPS, trebao je, ako misli dobro stranci, malo drugačije gledati na to”, rekao je Radunović istakavši da će vladajuća većina u ponedjeljak izglasati sporne izmjene zakona o predsjedniku.
Politička kriza
U DPS-u tvrde da oni zastupnici koji u ponedjeljak glasaju za sporni zakon ne poštuju evropske vrijednosti i ne žele Crnu Goru kao članicu EU-a.
Politička kriza je nastala kada je parlamentarna većina predvođena prosrpskim Demokratskim frontom uz podršku Ujedinjene reformske akcije (URA) premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića izglasala izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore.
Svrha tih izmjena je prisiliti predsjednika Mila Đukanovića da mandat za sastavljanje nove vlade povjeri njihovom kandidatu Miodragu Lekiću, nekadašnjem diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića.
Osim toga, crnogorski Ustavni sud od septembra ne može donositi odluke jer ima samo tri od ukupno sedam sudija, nakon što je četvero po sili zakona otišlo u penziju.
Zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih. Prema crnogorskom ustavu, u drugom glasanju za izbor sudijha potrebna je podrška 49 zastupnika, a vladajuća većina ima 41 zastupnika.
Najavljeni protesti
Visoki dužnosnici EU-a i SAD-a ranije su upozorili da su izmjene zakona o predsjedniku sporne te da se ustavne norme ne mogu mijenjati zakonima.
Venecijanska komisija krajem prošle sedmice dala je preporuku da se ne usvoji zakon o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku Crne Gore, navodeći da se tim zakonom mijenjaju ovlasti propisane ustavom kroz “običan zakon”.
U zaključcima je navela da o pitanjima ustavnosti odlučuju ustavni sudovi i da Komisija ne želi, niti ima mandat miješati se u njihovu ulogu.
“Međutim, Ustavni sud Crne Gore trenutno ne može funkcionisati zbog nedostatka kvoruma, a predstoji ponovna skupštinska rasprava o Zakonu o predsjedniku. U tom kontekstu, Venecijanska komisija je prihvatila da iznese svoje mišljenje o ustavnosti Zakona.”
Parlamentarna rasprava trebala bi početi u ponedjeljak u 11:00 sati, za kada su i najavljeni protesti pristalica opozicije koji su saopćili da će kolonama automobila blokirati Podgoricu.
(Al Jazeera)