Skip to main content

Beograd kao baza nacionalista: Veze ultradesničara iz Srbije i Rusije

Građani 22. јул 2022.
7 min čitanja

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, predstavnici ultradesničarskih organizacija iz Srbije odlaze u Rusiju i održavaju kontakte sa srodnim grupama, pokazalo je istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE).

Češko predsedavanje Evropskom unijom (EU) nedavno je pripremilo dokument u kome se predlaže da se razgovara o efikasnosti zabrana kojima treba da budu izloženi desničarski ekstremisti u zemljama Zapadnog Balkana. U dokumentu su posebno istaknute veze desničarske partije sa Rusijom.

S druge strane, još uvek nema indicija da nadležni organi u Srbiji kontakte srpskih i ruskih ekstremista tretiraju kao potencijalnu pretnju.

U prostorijama terorista iz Rusije

Puške, pravoslavne ikone i povremene fotografije ratnih zločinaca na zidovima – ovako izgleda sredina u kojoj su predstavnici „Srpske akcije“, neregistrovane klerofašističke organizacije, i ruske „Imperatorske legije“, čiji članovi učestvuju u rat u istočnoj Ukrajini, boreći se za „ujedinjenje ruskog naroda u jedinstvenu državu“.

Snimak posete srpskih ultradesničara prostorijama „Imperatorske legije” u Sankt Peterburgu objavljen je početkom maja na Jutjub kanalu „Serbske akcije”.

U dvadesetominutnom snimku Denis Garijev, prvi čovek „Carske legije”, vodi dvojicu pripadnika „Srpske akcije” kroz strelište, prostorije za skladištenje oružja i teorijsku nastavu svoje organizacije.

„Imperijalna legija“ je militantno krilo „Ruskog imperijalnog pokreta“ (RIM), ultranacionalističke organizacije iz Rusije, koju je Stejt department označio kao globalnu terorističku pretnju 2020.

U tom dokumentu, vođe RIM-a i „Imperijalne legije“ – Stanislav Vorobjev, Denis Garijev i Nikolaj Truščalov – označeni su kao teroristi, jer je RIM „pružao obuku u paravojnom stilu za bele supremaciste i neonaciste u Evropi i aktivno rade na okupljanju ovakvih grupa u zajednički front protiv njihovih navodnih neprijatelja“.

Kako Garijev kaže u razgovoru sa pripadnicima „Srpske akcije“, pripadnici „Imperatorske legije“ od 2014. godine ratuju na istoku Ukrajine, gde se i dalje nalaze nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022. godine.

Prema njegovim rečima, „Carska legija“ je monarhistička organizacija i vidi Rusiju „samo u okviru (bivše) Imperije, u okviru monarhije“.

Ratko Mladić na zidu ‘učionice’

Garijev i njegovi sledbenici evociraju epohu nekadašnje Ruske imperije kojom je vladao car i koja se teritorijalno prostirala na teritoriji današnje Ukrajine, Poljske, Finske, Belorusije, Moldavije i Kazahstana.

„Smatramo da je ono što se dešava u Ukrajini građanski rat unutar Rusije. Mi smo, kao i Srbi, dužni da ujedinimo svoj narod u jedinstvenu državu, koja je, nažalost, razbijena“, rekao je Garijev u snimku, aludirajući na ideologiju „velike Srbije“, koju od početka devedesetih do danas baštine brojne ultradesničarske stranke i pokreti u Srbiji.

Garijev je svoju privrženost takvoj ideologiji demonstrirao pokazujući gostima iz Srbije „učionicu” u kojoj se vidi desetak pripadnika „Carske legije” kako čiste puške.

Na zidu te prostorije visi uramljena fotografija Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti tokom rata u BiH.

„Svi znate ko je to“, kaže Garijev dok ponosno pokazuje na Mladićev portret.

Odmah pored slike osuđenog generala nalazi se uramljeni portret Jurija Budanova, bivšeg vojnog oficira Rusije, kojeg je ruski sud osudio na deset godina zatvora zbog otmice i ubistva sedamnaestogodišnje devojčice u 2000. tokom rata u Čečeniji.

Posle osam godina pušten je na uslovnu slobodu, a 2011. godine ubio ga je u centru Moskve stanovnik Čečenije.

Privođenje Rusa veri i oružju

Osim na području Donbasa, pripadnici „Imperijalne legije“ borili su se, prema rečima njihovog vođe, u Siriji i Libiji, prateći ideju „zaštite hrišćana od radikalnog islama“.

Pripadnost hrišćanstvu, tačnije njegovom pravoslavnom ogranku, izuzetno je važna za pripadnike „Carske legije“. Na to ukazuju i brojne knjige ruskih sveštenika, verski kalendar i pravoslavne ikone na zidovima.

Kao jedan od najvažnijih ciljeva „Carske legije” Garijev izdvaja „privođenje Rusa veri na osnovu vojne veštine”.

„Naš cilj je da obučimo što veći broj Rusa. Samo prošle godine kurseve je prošlo oko 850 ljudi“, tvrdi čelnik ove organizacije.

Upravo je u dokumentu češkog predsedavanja Evropskom unijom (EU), za koji je javnost saznala u julu, istaknuta snažna povezanost koju je Rusija ostvarila na Zapadnom Balkanu koristeći hrišćanstvo.

„Jedan od razloga sve većeg nepoverenja prema Zapadu je čvrst odnos koji je Rusija izgradila sa pravoslavnim hrišćanskim stanovništvom u regionu. Rusija se predstavlja kao zaštitnica pojedinih naroda, ali i pravoslavnih hrišćanskih grupa na Zapadnom Balkanu, ali i pravoslavnih hrišćanskih grupa na Zapadnom Balkanu. “, navodi se u dokumentu.

Beograd kao baza međunarodnih desničara

Poseta ultradesničarske organizacije iz Srbije „Imperijalnoj legiji” je krajnje zabrinjavajuća, rekao je za Radio Slobodna Evropa Majkl Kolborn, novinar i šef istraživačkog tima o ekstremnoj desnici na portalu Bellingcat.

„Zabrinut sam da bi to moglo da otvori mogućnost, u kontekstu aktuelnog rata u Ukrajini, da Beograd i Srbija postanu baza za određene pripadnike međunarodne ekstremne desnice, posebno za one koji imaju izrazito proruske stavove“, kaže Colborn, čiji se rad fokusira na ekstremnu desnicu u centralnoj i istočnoj Evropi

On podseća na veze koje je „Ruski imperijalni pokret“, u okviru kojeg deluje „Imperatorska legija“, proteklih godina ostvario sa ekstremno desničarskim organizacijama širom Evrope.

Prema izveštaju Stenfordskog centra za međunarodnu bezbednost i saradnju, dva člana ultradesničarskog „Nordijskog pokreta otpora“ – Anton Tulin (Thulin) i Viktor Melin – učestvovali su u programu obuke paravojnih snaga RIM-a u Sankt Peterburgu u avgustu 2016. godine.

Krajem 2016. i početkom 2017. Tulin i Melin izveli su nekoliko bombaških napada u Geteborgu, u kojima su mete bili levičarska knjižara-kafe, sklonište za izbeglice i kamp u kome su bili smešteni tražioci azila. U napadima nije bilo mrtvih, a jedna osoba u centru za azil je teško povređena.

Melin je osuđen na osam i po godina zatvora, a Tuliin godinu i po.

Švedski tužilac je rekao da je obuka u RIM-u „ključni korak u [njihovoj] radikalizaciji“.

Poznato lice u delegaciji ‘Srpske akcije’

U odabranoj delegaciji „Srpske akcije” koja je posetila „Carsku legiju” na snimku se vide dvojica mlađih muškaraca.

RSE je identifikovao da je jedan od njih Aleksandar Užarević, koji je deo ekipe humoristične emisije „Dnevnjak“. Ova serija se nekoliko godina emitovala na javnom servisu RTV Vojvodine, a danas je ograničena na Jutjub platformu, gde ima blizu 660.000 pratilaca.

RSE je putem Instagrama Užareviću postavljala pitanja o njegovoj poseti „Carskoj legiji”, kao i o vezama „Srpske akcije” sa ovom i drugim srodnim organizacijama iz Rusije, ali do zaključenja teksta odgovor nije dobio. stigao.

Odgovori nisu stigli ni sa zvaničnog mejla „Srpske akcije”, na koji je RSE takođe slala pitanja.

Veličaju saradnike okupatora, progone Rome

„Srpska akcija” nije zvanično registrovana u Agenciji za privredne registre. Nema istaknutog lidera, a pažnju šire javnosti privuklo je krajem 2014. godine, kada su njihovi članovi ubacivali letke protiv romske populacije u poštanske sandučiće nekoliko beogradskih naselja.

Njihovi članovi učestvovali su na brojnim mitinzima ekstremne desnice i organizovali ulične komemoracije za saradnike okupatora iz Drugog svetskog rata – Milana Nedića, predsednika kvislinške vlade, i fašističkog ideologa Dimitrija Ljotića, osnivača Srpskog dobrovoljačkog korpusa. , koja se pod komandom nemačkog Vermahta borila protiv jugoslovenskih partizana.

Svoju naklonost prema saradnicima okupatora istakli su kada su krajem 2015. godine upali na tribinu u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu, gde se vodila kritička rasprava o Nedićevoj kvislinškoj vlasti.

Na zvaničnom sajtu ove organizacije navodi se da se „Srpska akcija” zalaže za „borbu protiv srpskog pravoslavlja”, kao i za očuvanje „nacionalnog bića i rasnog identiteta”.

„Bez posledica, ekstremna desnica raste“

Majkl Kolborn ocenjuje da je posebno indikativno to što je „Srpska akcija” objavila snimak na popularnoj i široko dostupnoj platformi Jutjub. Prema njegovim rečima, to pokazuje da ova ekstremno desničarska grupa ne strahuje da bi mogla da se suoči sa mogućim zakonskim sankcijama.

„Jedna od najgorih stvari koje jedna zemlja može da uradi kada je u pitanju krajnja desnica je da ignoriše problem. Kada dozvolite krajnjoj desnici da radi šta želi bez straha od posledica, samo im pomažete da rastu“, upozorava Kolborn.

On dodaje da ga ne čudi izostanak reakcije vlasti u Srbiji, s obzirom na to da se desničarskom ekstremizmu nisu previše obazirali.

„Postoji razlog što je ekstremna desnica u Srbiji dugo bila izuzetno jaka i što je prisutna i u parlamentu i na ulici. To je zato što im vlasti gledaju kroz prste ili su u nekim slučajevima navodno povezane. krajnje desno“, kaže Kolborn.

RSE je uputio pitanja na adrese MUP-a Srbije i Bezbednosno-informativne agencije sa pitanjem da li znaju o susretima srpskih i ruskih ultradesničara od početka ruske invazije na Ukrajinu, ali do tada tekst je zaključen, odgovor nije stigao.

Organizator proruskih protesta u poseti Moskvi

Početkom maja u Rusiji je boravio i Damjan Knežević, lider neformalne ultradesničarske grupe „Narodna patrola”. Knežević je i jedan od organizatora nekoliko protesta podrške Rusiji, održanih u Beogradu, nakon početka ruske invazije.

Time je Srbiju stavio na mapu retkih zemalja u kojima se organizuju mitinzi podrške ruskoj invaziji.

Knežević je boravio u Moskvi, gde je, kako prenosi desničarski portal Srbin.info, razgovarao sa nekoliko ruskih medija, među kojima je i Russia Todai (RT).

Ovoj državnoj televiziji zabranjeno je emitovanje u Evropskoj uniji, pošto se smatra „instrumentom“ za širenje ruske propagande i dezinformacija u vezi sa ratom u Ukraji

Gostovanja je podelio i Knežević na Telegram kanalu „Narodna patrola”.

Knežević je, gostujući na RT, rekao da su „Srbi i Rusi braća“, kao i da se vodi „medijska kampanja protiv Rusije, kao što je to bio slučaj sa Srbima tokom 1990-ih“.

„Nastavićemo da podržavamo Rusiju kako bi ruski narod shvatio da smo pravi strateški partneri na Balkanu“, rekao je Knežević.

Knežević se u intervjuu moskovskom radiju „Komsomolskaja pravda” pohvalio da je bez podrške mejnstrim medija uspeo da izvuče „20.000 ljudi i da prvi u svetu podrži rusku vojnu operaciju koja je, po našem mišljenju, izvršeno je da sačuvamo ruski narod na vašim vekovnim ognjištima“.

Prvi od nekoliko protesta podrške ruskoj invaziji održan je u Beogradu početkom marta, nakon što se Srbija na zasedanju Generalne skupštine UN pridružila osudi ruske invazije na Ukrajinu. Zvanični Beograd, koji pretenduje na članstvo u EU, međutim, do danas nije uveo sankcije Rusiji, a nema indicija da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti.

Na taj prvi proruski skup građane Srbije pozvao je i Denis Garijev, vođa već pomenute „Carske legije”.

„Mi ruski patriote i nacionalisti tražimo podršku od našeg bratskog srpskog naroda“, rekao je, između ostalog, u video poruci na ruskoj društvenoj mreži Telegram. Njegovo obraćanje prijavila je većina ultradnevnih grupa iz Srbije, od „Srpske akcije” do Kneževićeve „Narodne patrole”.

Tokom posete Moskvi, Knežević je govorio na konferenciji za novinare 4. maja, zajedno sa Aleksandrom Lisovim, prvim čovekom „Rusko-srpskog centra Orlovi”.

Kako je RSE ranije pisao, organizacija koju vodi Lisov na svom Telegram kanalu cilja na protivnike ruske invazije u Srbiji, dok je prvi čovek „Orlova” čest gost u Srbiji.

RSE je na društvenim mrežama pronašao fotografije Aleksandra Lisova sa Milošem Banđurom, poslanikom vladajuće Srpske napredne stranke na prethodnoj sednici parlamenta, kao i sa Arnom Gujonom, bivšim članom francuske ekstremno desničarske grupe „Generacija identiteta”. i aktuelni direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu pri Vladi Srbije.

Banđur na društvenim mrežama otvoreno podržava politiku Kremlja i agresiju na Ukrajinu.

Knežević se nije odazvao pozivu da govori za Radio Slobodna Evropa.

(RSE, Foto: Beta)