Kijev i zapadne prijestolnice pomno prate situaciju u Moldaviji, državi u ukrajinskom susjedstvu, zbog straha da će ova bivša sovjetska republika postati sljedeća meta Rusije, posebno nakon ruskih izjava o nastojanju da se dođe do granica Moldavije nakon preuzimanja kontrole nad jugom Ukrajine.

Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije je prosvjedovalo, rekavši da je pozvalo ruskog ambasadora na razgovor 23. aprila 2022. kako bi izrazilo ”ozbiljnu zabrinutost” zbog izjava visokorangiranog ruskog vojnog komandanta koji je rekao da se stanovništvo koje govori ruski jezik nalazi pod represijom.

Ministarstvo je objavilo na svojoj web stranici da su “ove izjave neutemeljene. Moldavija je neutralna zemlja i ovo načelo moraju poštovati svi međunarodni akteri, uključujući Rusku Federaciju.”

Ovakve izjave su uslijedile nakon što su ruske državne novinske agencije citirale Rustama Minkajeva, zamjenika komandanta snaga Centralnog vojnog okruga u ruskoj vojsci, koji je rekao da će potpuna kontrola južne Ukrajine omogućiti njegovoj zemlji da dođe do Pridnjestrovlja, odcijepljene regije u Moldaviji koju podržava Rusija.

Moldavija danas, kao potencijalno žarište napetosti između Zapada i Rusije, pati od etničkih podjela s regijama Gagauzija (autonomna oblast u kojoj uglavnom žive stanovnici turskog porijekla) i Pridnjestrovlje (de facto nezavisna oblast s ruskom većinom).

To su dvije regije koje su diplomatski bliske Moskvi, dok se na vlasti u Moldaviji smjenjuju snage koje podržavaju približavanje Rusiji i pristalice integracije s Evropskom unijom, s tim da niko od njih ne uživa očitu većinu.

U posljednje vrijeme se svaki događaj u bivšim sovjetskim državama tradicionalno posmatra kao stalni sukob Rusije sa Zapadom, Briselom i Washingtonom.

Moskva je u svom dijalogu s Moldavijom uvijek skretala pažnju na očuvanje neutralnosti Kišnjeva te potrebu da se uzdrži od pristupanja Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

Moldavija, bivša sovjetska republika u kojoj se govori rumunski jezik i jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, otkako je stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine suočavala se sa stalnim političkim krizama.

Posljednjih godina su veliki korupcijski skandali, u koje su umiješane elite te države, ugrozili vitalnu zapadnu finansijsku pomoć.

Treba imati u vidu da Moldavija nema veliki ekonomski značaji za Evropsku uniju, budući da su poljoprivredni proizvodi jedini konkurentni sektor.

‘Zamrznuti sukob’

S druge strane, korupcija vladajuće klase i odlazak mladih koče nastanak novih usluga i aktivnog civilnog društva.

Tome treba pridodati i upravljanje zamrznutim sukobom u Pridnjestrovlju, proruskoj separatističkoj regiji izvan kontrole države na istoku zemlje uz granicu s Ukrajinom, što je sukob koji podsjeća na iskustvo Južne Osetije u Gruziji.

Kišnjev je 2014. potpisao sporazum o partnerstvu s Evropskom unijom, što je razljutilo Moskvu. Kao odgovor na to, Kremlj je uveo zabranu izvoza moldavskih poljoprivrednih proizvoda, što je zadalo težak udarac lokalnoj ekonomiji.

Nakon osam godina, te unatoč postupnom ukidanju ovih sankcija, Evropska unija je nadmašila Rusiju i postala prvi trgovinski partner Moldavije.

Rusija je poslala svoje snage u Pridnjestrovlje nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, kako bi prekinula borbe na ruskom govornom području.

Godine 1992. potpisan je mirovni sporazum između Rusije i Moldavije, čime je okončan oružani sukob između Kišnjeva i Pridnjestrovlja, koji je rezultirao stradanjem hiljada ljudi.

Ova oblast se trenutno smatra jednim od područja “zamrznutog sukoba” na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza.

O pitanju Moldavije i Pridnjestrovske regije godinama se raspravljalo u okviru takozvanog formata 5 + 2, uz sudjelovanje Moldavije, Pridnjestrovlja, Evropske unije, Rusije, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), no bez napretka.

Pridnjestrovlje je prije nekoliko godina održalo narodni referendum na kojem se od stanovništva tražilo da bira između ostanka u sastavu Moldavije ili nezavisnosti, nakon koje bi slijedilo pridruživanje Ruskoj Federaciji. Sa više od 97 posto glasova, uz visoku izlaznost, odlučeno je u korist priključenja Rusiji.

Pridnjestrovlje, koje je geografski smješteno između Ukrajine i Moldavije, ima ekonomsku, političku i vojnu podršku Rusije.

Od izbijanja borbi u Ukrajini, postavljaju se pitanja o ovoj proruskoj regiji u Moldaviji, a nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine, mnogi proruski nastrojeni stanovnici Pridnjestrovlja počeli su se nadati da će Rusija poduzeti sličan korak u njihovoj regiji.

Pridnjestrovlje ima svoj ustav, zastavu, himnu, parlament, vojsku i policiju, a pregovori s ciljem rješavanja krize između Moldavije i Pridnjestrovlja traju od 1993. godine u kuloarima Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju.

Ruska sfera utjecaja

Moldavija insistira na tome da je Pridnjestrovlje dio njene teritorije, dok vlasti Pridnjestrovlja pokušavaju uvjeriti svijet u svoju nezavisnost.

Uprkos specifičnostima ukrajinske krize, posmatrači skreću pažnju na najnoviji obrazac ruskih vojnih operacija, s ciljem da se osujeti usmjerenost susjednih država prema Zapadu, u kontekstu zaustavljanja bilo kakvog daljnjeg širenja NATO-a.

Takozvani “zamrznuti sukobi” pružili su priliku za širenje utjecaja Moskve izvan ruskih granica, na prostor bivšeg Sovjetskog Saveza.

Moskva je podržavala proruski režim u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje u Moldaviji od 1990-ih, a 2008. godine je krenula protiv Gruzije kako bi podržala separatističke vlade u Južnoj Osetiji i Abhaziji.

Šest godina kasnije, odnosno 2014, Rusija je anektirala poluotok Krim od Ukrajine i počela je podržavati proruske separatiste u Donbasu.

Treba reći još i to da strah od udaljavanja od ruske sfere utjecaja gura Moskvu da ubrza svoje korake na bivšem sovjetskom prostoru.

U isto vrijeme, sve su jači strahovi da će Moskva iskoristiti opravdanja za intervenciju u Gruziji i Ukrajini (zaštita ruskog stanovništva) da ponovi isto i u Moldaviji.

Rusija još uvijek nije priznala nezavisnost Pridnjestrovlja, ali je oslabila suverenitet Moldavije i zamrznula njenu integraciju sa Zapadom u posljednjih 30 godina.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)