Skip to main content

Analena Berbok u Kijevu: Svešćemo uvoz ruskog gasa na nulu, stižu haubice

Autonomija 11. мај 2022.
3 min čitanja

Nemačka uvoz energenata iz „agresorske“ Rusije namerava trajno da svede na nulu, rekla je u utorak u Kijevu šefica nemačke diplomatije Analena Berbok (Annalena Baerbock). „Zavisnost od ruskih energenata dosledno ćemo svesti na nulu, zauvek“, rekla je Berbokova na zajedničkoj konferenciji za medije sa kolegom Dmitrom Kulebom.

Nemačka je do sada dominantno zavisila od ruskog gasa, a Rusija je „agresor“ koji ne poštuje nikakva pravila i čini ratne zločine, rekla je ministarka.

Ona je odala priznanje Ukrajini zbog hrabre odbrane od ruskog napada, upozorivši da iako je Kijev slobodan, rat nije gotov.

„Neki projektil može da pogodi bilo koju tačku u ovoj zemlji“, rekla je Berbokova, ponovo obećavši da Nemačka stoji na strani Ukrajine.

Ona je rekla da i nemačka ambasada u Kijevu od utorka ponovo radi, mada sa minimalnim osobljem i samo na urgentnim poslovima.

Istovremeno je najavila početak obuke ukrajinskih vojnika na nemačkoj samohodnoj haubici 2000. To teško artiljerijsko oružje zajednički ove nedelje dostavljaju Nemačka i Holandija.

Dalje, nemačke firme sa ukrajinskom stranom rade na razvoju „najsavremenijih sistema za zaštitu gradova od budućih napada,“ rekla je Berbokova.

„Nastavljamo da dugoročno podržavamo evropsku, slobodnu Ukrajinu. Humanitarno, finansijski, ekonomski, tehnološki, politički i energetski.“

Berbokovu je nešto kasnije primio i predsednik Volodimir Zelenski, iskazavši zahvalnost Nemačkoj za podršku. Ta solidarnost Ukrajini mnogo znači, naveo je Zelenski u video poruci koju je objavila njegova administracija.

Berbokova je prva predstavnica nemačke vlade u poseti Kijevu od početka rata.

Vidno uzrujana prizorima razaranja, posebno u predgrađu Buča, mestu u kom je po povlačenju ruske vojske otkriveno oko 400 leševa stanovnika, među njima mnogih ruku vezanih iza leđa, ona je zatražila da odgovorni za zločine budu privedeni pravdi.

U Berlinu, kancelar Olaf Šolc (Scholz) je saopštio da je njena poseta „dobar osnov za dalju saradnju.“ Njegova vlada je dugo bila meta kritike ukrajinskih funkcionera, ali i pojedinih saveznika, zbog spore odluke o isporuci teškog naoružanja toj zemlji.

Prošlog meseca, Ukrajina je čak uskratila gostoprimstvo predsedniku Nemačke Frank-Valteru Štajnmajeru (Walter Steinmeier), što je izazvalo žestoke reakcije u Berlinu.

Šolc nije odgovorio na pitanje namerava li i on u skorijoj budućnosti da poseti Kijev.

Krivci za zločine će odgovarati

Analena Berbok je obećala u utorak u predgrađu Kijeva Buči da će Ukrajina dobiti podršku za rasvetljavanje ratnih zločina za vreme ruske agresije.

Žrtvama dugujemo ne samo saosećanje već da učinioci odgovaraju, rekla je Berbokova. „To ćemo da uradimo kao međunarodna zajednica. Ovde, u Buči, to možemo i moramo da obećamo.“

Berbokova je, pošto je u jednoj crkvi zapalila sveću, rekla da neko može pomisliti da je to obična crkva. Ali je reč o mestu gde su se dogodili „najgori zločini koji mogu da se zamisle“. Najveća želja ljudi u Ukrajini je da svetu bude jasno kakvih je bilo zločina i kolika je bol.

Bol ne može niko da otkloni, „ali možemo da se pobrinemo za pravdu“, rekla je Berbokova. „Mali doprinos“ je istražiti „ratne zločine, zločine protiv čovečnosti“. Međunarodna zajednica treba da prikupi dokaze, da učinioci odgovaraju. „Te žrtve smo mogli da budemo i mi.“

Jedna bomba, rekla je, pala je direktno na prodavnicu, a u crkvi se mogu videti slike ljudi koji su radili što i svako – ustali i otišli u kupovinu, a onda su ih hladnokrvno ubili. U pratnji nemačke ministarke bila je ukrajinska generalna tužiteljka Irina Venediktova.

Berbokova treba ponovo da otvori nemačku ambasadu u Kijevu, koja je zatvorena od sredine februara. Poslednji službenici ambasade otputovali su u Poljsku 25. februara i nastavili da rade delom odatle, a delom iz Berlina.

Nemačka je jedna od poslednjih zapadnih zemalja koja je najavila ponovno otvaranje svoje ambasade u Kijevu.

U nedelju su SAD i Kanada najavile povratak osoblja. Pre toga su u Kijevu već ponovo otvorena predstavništva Evropske unije, Francuske, Italije, Velike Britanije, Austrije i drugih zemalja.

(tekst i foto: dpa)