"Početkom devedesetih, zajedno sa još četiri autorke – Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić – bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada"

Umrla je Slavenka Drakulić, najpoznatija savremena hrvatska književnica u svijetu, autorka i novinarka koja je najbolje opisala naš buran tranzicioni svet i čija su nam publicistička djela pomagala da shvatimo šta nam se događalo poslednjih četrdeset godina, piše Jutarnji list.
Iznenada nas je napustila u 77. godini, neposredno nakon što je objavila svoju novu knjigu „Zašto nisam naučila da kuvam”, kod svog hrvatskog izdavača Frakture.
Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Pisala je za Start, Danas i NIN, a feminističke teme uvela je na velika vrata u javnu raspravu. Svoju prvu publicističku knjigu objavila je 1984. godine pod nazivom „Smrtni gresi feminizma: Ogledi o mudologiji” i ušla u burnu, intelektualno podsticajnu raspravu sa Igorom Mandićem.
Svoj prvi roman „Hologrami straha” objavila je tri godine kasnije. Knjiga je imala veliki odjek na prostoru cijele Jugoslavije, a Drakulić je u savremenu književnost na impresivan način uvela ženski, autobiografski diskurs.
Početkom devedesetih, zajedno sa još četiri autorke – Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić – bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada kada su proglašene izdajnicama u tekstu pod naslovom „Vještice iz Rija”, objavljenog u zagrebačkom nedjeljniku Globus.
To, srećom, nije prekinulo njenu karijeru i Drakulić je u narednom periodu objavila niz važnih publicističkih knjiga, kao što su „Kako smo preživjeli”, „Oni ne bi ni mrava zgazili”, „Café Europa”, „The Balkan Express”, „Tijelo njenog tijela”, „Basne o komunizmu” i „Ponovo u kafani Evropa”, te je objavljivala tekstove u vodećim svjetskim novinama kao što su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo. Njen mudar ženski glas i njena pronicljiva analiza istočnoevropskog života, naše svakodnevice, ono su po čemu smo prepoznatljivi u evropskoj, ali i svetskoj kulturi.
I njen romaneskni opus je veliki. U svojoj fikciji bavila se ženskim temama na pomalo izmaknut način, a romanizovala je živote velikih žena, kao što su Frida Kalo i Milena Ajnštajn.
Drakulić je bila dugogodišnja i omiljena saradnica Jutarnjeg lista, a tekstove je najčešće objavljivala u subotnjem Magazinu. Bila je u braku sa švedskim novinarom Ričardom Svarcom.
Njena ćerka je autorka Rujana Jeger.
(Jutarnji list, screenshot: YT/HRT)

STUPS: Integracije