Zapadne zemlje pojačale su pritisak na Moskvu objavom novih sankcija Washingtona i Brisela, usmjerenih na naftni i gasni sektor – ključne izvore finansiranja skoro četvorogodišnje ruske invazije na Ukrajinu.

„Ovo su veoma velike sankcije – protiv dvije njihove velike naftne kompanije“, rekao je američki predsjednik Donald Trump u Bijeloj kući, misleći na sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila.

Evropska unija je u četvrtak slijedila potez Sjedinjenih Država, dogovorivši se o „pooštrenoj zabrani transakcija s dvije velike ruske naftne kompanije“.

Brisel je uveo i mjere protiv ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) te ograničio kretanje ruskih diplomata unutar EU.

Velika Britanija je još prošle sedmice uvela sankcije Rosnjeftu i Lukoilu.

Ove mjere dolaze nakon ubrzanih diplomatskih inicijativa koje predvode Sjedinjene Države u cilju postizanja pregovaračkog rješenja za rat u Ukrajini.

Trump je 16. oktobra najavio da će se uskoro sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti, ali je u srijedu objavio da je samit otkazan i da uvodi sankcije Moskvi.

„Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, razgovori su dobri, ali oni nikuda ne vode“, rekao je Trump.

Ovaj potez označava još jedan zaokret za Trumpa, koji je do sada izbjegavao da pojača pritisak na Rusiju u nadi da će ruski predsjednik Vladimir Putin pristati da okonča borbe.

Međutim, čini se da je ostao bez strpljenja nakon propalog plana za Budimpeštu, kada je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio u utorak da Moskva odbacuje Trumpov prijedlog o zamrzavanju linija fronta.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova osudila je američke sankcije.

„Ovaj potez smatramo potpuno kontraproduktivnim, uključujući i u kontekstu postizanja stvarnih rezultata u pregovorima o ukrajinskom sukobu“, rekla je ona. „Nećemo imati nikakvih posebnih problema zbog ovih odluka američkog Ministarstva finansija. Naša zemlja je razvila snažan imunitet na restrikcije Zapada.“

Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da Putin „nije pristupio pregovorima iskreno i otvoreno, kako smo se nadali“.

„Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i proglasi hitan prekid vatre“, rekao je Bessent u saopštenju o uvođenju sankcija.

„S obzirom na odbijanje predsjednika Putina da okonča ovaj besmisleni rat, Ministarstvo finansija uvodi sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama koje finansiraju ratnu mašinu Kremlja. Ministarstvo je spremno preduzeti dodatne korake ako bude potrebno da podrži napore predsjednika Trumpa da okonča još jedan rat. Pozivamo naše saveznike da nam se pridruže i podrže ove sankcije.“

Nove mjere Evrope

Osim što je sankcionisala Rosnjeft i Lukoil, Evropska unija je uvela sankcije za 117 brodova iz ruske „flote iz sjene“ koji se koriste za izbjegavanje sankcija.

To podrazumijeva zabranu pristupa lukama, ograničenja u transferima nafte s broda na brod te zabranu reosiguranja. Ovim potezom znatno je proširena crna lista, koja sada obuhvata ukupno 558 brodova.

Zabrana uvoza LNG gasa uvodiće se postepeno. Kratkoročni ugovori biće okončani u roku od šest mjeseci, dok će dugoročni isteći od 1. januara 2027. godine.

Ograničenja kretanja ruskih diplomata znače da će oni morati da traže dozvolu zemlje domaćina i zemlje u koju žele putovati, umjesto da se slobodno kreću kao do sada.

Diplomate koje to budu ignorisale i, na primjer, jednostavno prešle granice u području Šengena, rizikuju da budu proglašene personama non grata.

Ovo su samo neke od novih mjera koje su objavljene.

„Upravo smo usvojili naš 19. paket sankcija. On cilja na ruske banke, kripto-berze, entitete u Indiji i Kini, između ostalih. EU ograničava kretanje ruskih diplomata kako bi spriječila pokušaje destabilizacije. Putinu je sve teže finansirati ovaj rat“, napisala je na društvenim mrežama šefica evropske diplomatije Kaja Kallas.

„Na ovo smo čekali“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodavši da je Washington poslao „dobar signal drugim zemljama svijeta da se pridruže sankcijama“.

Zelenski je trenutno u Briselu na samitu EU, nastavljajući diplomatske napore koji su uključivali posjetu Švedskoj dan ranije i razgovore s Trumpom 17. oktobra.

Njegova posjeta Washingtonu uglavnom nije donijela konkretne rezultate, jer nije uspio ostvariti cilj da obezbijedi dodatno američko naoružanje, poput raketa Tomahawk ili više protivvazdušnih sistema Patriot.

Nakon toga uslijedili su pojačani ruski vazdušni napadi, uključujući udar na vrtić u Harkivu u utorak, na istoku Ukrajine, u kojem je poginulo pet odraslih osoba i dvoje djece.

Rusija je nastavila napade i u noći sa srijede na četvrtak, pri čemu je ranjeno sedam osoba u Kijevu.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je u napadima pogođen još jedan vrtić, a eksplozije su izazvale požare u tri stambene zgrade, zapalile automobile i ostavile krhotine u blizini sinagoge. 

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)