Skip to main content

Bernska konvencija potvrdila da novosadska vlast nije poštovala zakon i ekološke norme

Građani 19. maj 2025.
4 min čitanja

"Sada je jasno da su sve aktivnosti vezane sa izgradnju četvrtog, ali i petog mosta bile nelegalne ili rađene sa velikim nepravilnostima"

Biro Bernske konvencije zvanično je potvrdio da su lokalne vlasti u Novom Sadu prekršile nacionalne zakone i međunarodne ekološke konvencije, ignorišući obaveze zaštite prirodnih staništa u Novom Sadu, prilikom izgradnje mosta na Šodrošu.

“Konačna presuda još nije donesena, ali je nakon tri godine aktivne žalbe i četiri podneska koje je uputila NVO ‘Svet i Dunav’ sada jasno da su sve aktivnosti vezane sa izgradnju četvrtog, ali i petog mosta bile nelegalne ili rađene sa velikim nepravilnostima”, saopšteno je danas iz organizacije “Svet i Dunav”.

U saopštenju koje potpisuje Daniela Stojković Jovanović, predsedavajuća NVO “Svet i Dunav”, podseća se da već pet godina traje borba za očuvanje 170 hektara vodozaštitnog, vodoplavnog područja Kameničke ade, Dunavca i Šodroša. 

Na sastanku od 8. do 10. aprila 2025. godine, dodaje se, Biro Bernske konvencije utvrdio je, između ostalog da Studija o proceni uticaja na životnu sredinu (SPU) nije uzela u obzir zaštićene vrste ptica i vodozemaca do sada evidentiranih na predmetnom području. 

“Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i autori SPU ignorisali su georeferencirane podatke koje je zvanično predao NVO ‘Svet i Dunav’, a u saradnji sa drugim strukovnim udruženjima poput ‘Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije’, ‘HabiProt’-a i drugih. Visoki stepen korupcije u najvećem broju državnih institucija doveo je do pogrešnih zaključaka o značaju i ugroženosti ovog područja i šire”, ukazao je Biro Bernske konvencije. 

Takođe, utvrđeno je da je SPU studija objavljena godinu dana nakon početka radova, čime su prekršeni zakoni o transparentnosti i nije ispoštovano učešće javnosti. 

Policijski kordon brani gradilište četvrtog mosta na Šodrošu, foto: Autonomija

“Iz pomenutog je jasno da za istu nije konsultovan niz nacionalnih zakona, uključujući Zakon o vodama, Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakon o planiranju i izgradnji, Aarhuska konvencija, Zakon o zaštiti životne sredine… u skladu sa kojima je studija trebala da bude urađena pre početka radova”, dodaje se u nalazu Bernske konvencije. 

Zatim, upozorava se da nove i uvećane nelegalne deponije evidentirane u februaru 2024. godine u blizini gradilišta kod Šodroša “potvrđuju sistematske propuste” u upravljanju životnom sredinom na širem području Kameničke ade, što su i ranije navodili ekološki aktivisti. Ukoliko se u obzir uzme i višegodišnje tolerisanje divlje gradnje, sistemska nebriga je još očiglednija, dodaje se. 

Seča stabala na Šodrošu 2023. godine, foto: Autonomija

Podseća se i da je Novi Sad u januaru 2025. dobio status „Ramsar wetland city“, ali bez jasnog obrazloženja kako će dalja planirana urbanizacija biti usklađena sa ekološkim normama. 

“Bernska konvencija sada zvanično traži pojašnjenje od Ramsarske konvencije o pravnoj osnovanosti ove odluke. Nama i svima ostalima je ovo vise nego sumnjivo, upravo zbog međunarodno poznatih nelegalnih aktivnosti”, ističe se u saopštenju NVO “Svet i Dunav”. 

Međunarodni uticaj na Srbiju 

Daniela Stojković Jovanović upozorava da ova odluka može imati ozbiljan međunarodni uticaj na Srbiju, jer potvrđuje nepoštovanje ekoloških standarda i kršenje međunarodnih obaveza.    

Između ostalog, Srbija može izgubiti pravo na određene međunarodne finansijske fondove namenjene održivom razvoju. Takođe, dodaje, Može doći do revizije statusa u RAMSAR konvenciji, pa Novi Sad ”može ili pak i treba” izgubiti status Ramsar wetland city, što bi bio međunarodni presedan. 

“Evropske i globalne ekološke organizacije mogu pokrenuti pravne procese protiv Srbije zbog nesprovođenja ekoloških obaveza”, navodi Daniela Stojković Jovanović.

Ona ocenjuje da odluka Biroa Bernske konvencije potvrđuje ključne argumente koje su ekološke organizacije iznele u žalbi i podnescima, a tiču se nezakonitosti u proceduri usvajanja Generalnog urbanističkog plana, ignorisanje naučnih podataka o biodiverzitetu, ignorisanje interesa zainteresovane javnosti, sistematsko kršenje ekoloških propisa, kao i favorizovanje privatnih investitora na štetu javnog interesa. 

Seča šume na Šodrošu, 2023. godine, foto: Autonomija

Bernska konvencija, odnosno Konvencija Saveta Evrope o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, je obavezujući međunarodni pravni instrument u oblasti očuvanja prirode, koju je Srbija potvrdila još 2007. godine. Bernska konvencija obuhvata svu prirodnu baštinu evropskog kontinenta, ali i pojedine države Afrike.

Ciljevi ove konvencije su da se očuvaju divlja flora i fauna i njihova prirodna staništa, naročito onih vrsta i staništa čije očuvanje zahteva saradnju više država i da bi se unapređivala takva saradnja. Poseban naglasak se stavlja na ugrožene i osetljive vrste, uključujući ugrožene i osetljive migratorne vrste, stoji između ostalog u zakonu o potvrđivanju te konvencije. Konvencija je usvojena u Bernu (Švajcarska) 1979. godine, a na snagu je stupila 1982. godine.

Politički progon aktivista

Novi Sad u protestima Dok Bernska konvencija potvrđuje brojna kršenja zakona i procedura, vlasti u Srbiji sprovode politički motivisane progone aktivista, uključujući i one koji su ukazivali na korupciju koja je u slučaju pada nastrešnice u Novom Sadu dovela do stradanja 14 ljudi i dvoje dece, navela je Stojković Jovanović. 

Gotovo sve aktivnosti vezane za izgradnju mosta preko Šodroša u potpunosti su podudarne sa neregularnostima, nepoštovanjem zakona i visokim stepenom koruptivnih radnji koje su se desile na rekonstrukciji Železniče stanice u Novom Sadu, ocenila je ona. 

“Od 5. novembra 2024. godine širom Srbije traju protesti i blokade studenata, građana i mladih zbog tragičnog zločina. Prethodnih dana profesorka sociologije Marija Vasić pritvorena sa još pet aktivista stupila je u štrajk glađu i žeđu u znak otpora režimu. 

“Njeni učenici, kolege i ekološke organizacije upozoravaju na zloupotrebu pravosuđa, dok vlasti uporno i sve bezočnije ignorišu njihove zahteve U situaciji kada Biro Bernske konvencije potvrđuje brojne ekološko-pravne propuste lokalne vlasti, građani Novog Sada bore se protiv sistemskog gušenja demokratije i korupcije koja uništava prirodne resurse, ali i ljudske živote. Ovaj slučaj postavlja ozbiljna pitanja o vladavini prava u Srbiji, dok međunarodne organizacije pomno prate razvoj situacije”, zaključila je Stojković Jovanović.  

(Autonomija)