Budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji, a ne Otvorenom Balkanu i ne može se nazvati nacionalistom niko ko ukaže na činjenicu da su Crnogorci najugroženiji u sopstvenoj zemlji, poručio je privrednik, jedan od osnivača i prvi predsjednik GP URA Žarko Rakčević. On je u emisiji Aritmija Gradske RTV, autorke Tamare Nikčević, ocijenio kako su vanredni izbori jedini izlaz iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi..
Crna Gora je kroz istoriju bila i dalje je na meti većeg susjeda – Srbije, jasan je Rakčević. Dodaje da se to najbolje vidi u neprekidnom negiranju crnogorskog identiteta.
“A neko će reći da je to crnogorski nacionalizam ako govorite o pravu Crnogoraca da postoje. Imamo sukob vrijednosti. Ja ne mogu da prihvatim da su Božje sluge ona institucija koja negira postojanje naroda kojem ja pripadam – Crnogoraca, koja negira moju državu. Ona ideologija i politika koja je Crnu Goru, u doba Slobodana Miloševića tretirala kao jedan od 27 regiona”, kazao je Rakčević.
Podsjeća, da su ranije oni koji su se smatrali Crnogorcima uvrjedljivo nazivani Dukljanima.
“Sad se Duklja prisvaja, nekad je bila to anatema, da ste vi Dukljanin, a sad je to prva srpska država”, ističe Rakčević.
Komentarišući zalaganje odlazećeg premijera Dritana Abazovića za Otvoreni Balkan, Rakčević navodi kako je ogromna većina građana Crne Gore za Evropsku uniju, što nije slučaj sa Srbijom. Nije uvjeren da je i političkoj eliti koja je na vlasti u Crnoj Gori EU prioritet…
“Teško mogu da razumijem, ako je to prioritet zašto su dati drugi prioriteti, kao što je Temeljni ugovor, zašto je mali broj zakonskih akata donijet, zašto su tako loši rezultati, tako loša ocjena koja se očekuje, neki segmenti su i prenijeti”, navodi Rakčević.
U Crnoj Gori je prisutno veliko neznanje, ali i loša namjera, dodaje odgovarajući na pitanje o uzrocima ekonomske devastacije zemlje u prethodne dvije godine.
“Ne možete u institucijama koje su toliko važne, gdje radi 600 ljudi, umjesto jedne partitokratije poslati nove partijske vojnike koji vrlo malo znaju o realnoj ekonomiji, da bi nekog uhljebili”, smatra Rakčević.
Naglašava da su ozbiljni izazovi pred Crnom Gorom i očekuje da će Ustavni sud uskoro biti kompletiran.
Nikada ne bismo obnovili državu Crnu Goru da nije bilo Mila Đukanovića
Zadovoljstvo mu je, dodaje, da je sa uglednim ljudima iz Savjeta socijal-demokratske partije, te 1997. radio na dokumentu koji je označavao otklon od politike Slobodana Miloševića, i pružao šansu da se distanciramo od pogubnog, ratnog projekta Velike Srbije.
To je bilo strateško partnerstvo sa DPS-om, u obnovi crnogorske države, prisjeća se Rakčević.
Kako dodaje, imao je izvjesnu “mučninu u stomaku” pri pomisli na saradnju sa DPS-om.
“Nisam siguran da li se DPS reformisao tada, ali sam pokušao, iz mog ugla, da pomognem da se odigra za dres reprezentacije Crne Gore, ne za partiju, ne za neke grupe. Mislim da je jedna od mana DPS-a ta što su, u pojedinim segmentima, prečesto igrali za DPS i interesne grupe, a manje za državu”, objašnjava Rakčević.
Ističe i da poštuje pozitivne rezultate koje je ta partija postigla.
“Da se razumijemo, nikada ne bi smo obnovili državu Crnu Goru da nije bilo gospodina Đukanovića i DPS-a, i to cijenim, ali je Forum 20/10 i Pozitivna, u čijem sam Savjetu bio, najveći napad pretrpjela upravo od DPS-a”, kaže Rakčević.
Smatra da u Crnoj Gori ne može biti pomirenja dok se neko zalaže da svetac bude ratni zločinac.
“Nemoguće je napraviti prevrednovanje jedne ideologije koja je neposredno sarađivala sa nacistima, to nije nacionalno pomirenje. Ako je za SPC i čelnike te crkve heroj srpskog naroda Radovan Karadžić i Ratko Mladić, onda je to problem vrijednosti koje se nameću Crnoj Gori, ali i Srbiji i regionu”, objašnjava Rakčević.
Crna Gora, dodaje, treba da se miri na pitanjima budućnosti, obezbjeđivanjem boljeg života građana, a ne revizijom prošlosti i falsifikatima.
“Moj odnos prema rehabilitaciji fašističke, četničke, ravnogorske ideologije je potpuno jasan, isto kao i devedesetih, nijesam promijenio mišljenje”, naglašava Rakčević.
Tvrdi da je prihvatio da bude predsjednik URA-e, kad je osnovana, samo na dvije godine.
“Osjećam izvjesnu odgovornost zbog političkog brloga koji je sada nastao, odgovornost za određene stavove, ali moje angažovanje i predsjedavanje u GP Ura od 2015-te do 2017-te, apsolutno bih ponovio jer je to bio pokušaj da se formira neka prelazna Vlada, uz punu koordinaciju sa Međunarodnom zajednicom. Dakle, jedan dijalog da se dođe do poštenih i fer izbora. Dao sam podršku Dritanu Abazoviću jer je to bilo prvi put da jedan pripadnik manjinskog naroda bude na čelu građanske partije”, objašnjava.
Od 2017-te do 2020-te u GP URA su , dodaje nastale promjene..
“Kad je došlo do izbora 2020-te, sazvali smo sjednicu Glavnog odbora na kojoj je naglašeno da Crna Gora mora snažno i nedvosmisleno ostati na evroatlanskom kursu i putu ka članstvu u EU, kao građanska, sekularna i ekološka država. Da se ne smije dozvoliti da jedna partitokratija bude zamijenjena drugom partitokratijom, a prioriteti buduće Vlade treba da budu početak ekonomskog oporavka zemlje i stvaranje uslova za održavanje prvih fer i slobodnih izbora, borba protiv korupcije, reforma obrazovnog i zdravstvenog sistema…”
To se, kako priznaje, nije dogodilo.
STUPS: Bestijarijum