Sedam udruženja žrtava rata zatražilo je od nadležnih bh. institucija hitno preispitivanje i poništenje sudskih odluka kojima su registrovani nazivi političkih stranaka povezani s presuđenim ratnim zločinima i nasljeđem udruženih zločinačkih poduhvata.

U saopćenju za javnost izražavaju duboku zabrinutost zbog činjenice da su donesene sudske odluke kojima je odobrena registracija, odnosno promjena naziva političkih stranaka koje u svom nazivu koriste termine i imena povezana s teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i pravosnažno utvrđenim ratnim zločinima.

„Posebno ukazujemo na rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu kojim je registrovan naziv ‘Hrvatska stranka prava BiH i Herceg Bosne’, kao i na rješenje Osnovnog suda u Bijeljini kojim je izvršen upis promjena kod političke organizacije ‘Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj’. Smatramo da navedene odluke otvaraju ozbiljna pitanja njihove usklađenosti s temeljnim vrijednostima na kojima počivaju Bosna i Hercegovina, Evropska konvencija o ljudskim pravima, međunarodno humanitarno pravo, kao i obaveza poštivanja pravosnažnih presuda međunarodnih sudova“, navode iz udruženja žrtava.

Kako pojašnjavaju, naziv „Herceg Bosna“ ne može se posmatrati izvan historijskog i pravnog konteksta međunarodnih presuda koje su se bavile djelovanjem političkih i vojnih struktura povezanih s tim projektom. Istovremeno, korištenje imena Vojislava Šešelja u nazivu političke stranke predstavlja glorifikaciju osobe pravosnažno osuđene za ratne zločine, što dodatno vrijeđa dostojanstvo žrtava i njihovih porodica.

Iz udruženja ističu da su izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine postignuta zakonska rješenja kojima se jasno definiše odnos prema presuđenim ratnim zločincima i ratnim zločinima. Zbog toga smatraju neprihvatljivim da institucije Bosne i Hercegovine, direktno ili indirektno, kroz sudsku registraciju daju legitimitet nazivima koji kod velikog broja građana bude bolna sjećanja na genocid, ratne zločine, progone, logore, etničko čišćenje i druga teška kršenja ljudskih prava.

„Podsjećamo da mir, pomirenje i izgradnja demokratskog društva ne mogu biti zasnovani na veličanju osoba osuđenih za ratne zločine niti na političkoj rehabilitaciji projekata koji su bili predmet međunarodnih sudskih postupaka. Poštivanje žrtava mora predstavljati minimalni civilizacijski standard svakog demokratskog društva“, naglašavaju iz udruženja.

Stoga, zahtijevaju od nadležnih institucija BiH da hitno izvrše pravnu analizu navedenih sudskih odluka i njihove usklađenosti s Ustavom BiH, međunarodnim pravom i javnim poretkom, kao i da pokrenu odgovarajuće postupke za preispitivanje zakonitosti registracije političkih subjekata čiji nazivi sadrže imena pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca ili termine povezane s politikama koje su bile predmet međunarodnih sudskih presuda.

Također, zahtijevaju da se utvrde postoje li zakonski osnovi za poništenje ili izmjenu spornih registracija, zatim osiguraju da buduće registracije političkih organizacija budu u skladu s principima zaštite ljudskog dostojanstva, prava žrtava i očuvanja mira, kao i da u saradnji sa zakonodavnim institucijama razmotre donošenje jasnih zakonskih zabrana glorifikacije ratnih zločinaca kroz nazive političkih organizacija i drugih pravnih subjekata.

Iz udruženja žrtava poručuju da će o navedenom obavijestiti domaće i međunarodne institucije, uključujući nadležne organe Bosne i Hercegovine, međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, predstavnike Evropske unije, Vijeća Evrope, Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i Ureda visokog predstavnika (OHR).

„Žrtve ratnih zločina imaju pravo očekivati da institucije Bosne i Hercegovine štite istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava, a ne da omogućavaju javnu promociju imena i simbola koji su povezani s najtežim stradanjima u novijoj historiji naše zemlje. Nikada nećemo dozvoliti da se presuđeni ratni zločini relativiziraju, a njihovi počinioci politički glorificiraju. Bosna i Hercegovina mora ostati društvo zasnovano na vladavini prava, poštivanju sudskih presuda, zaštiti ljudskog dostojanstva i kulturi sjećanja koja uvažava istinu i štiti žrtve“, navodi se u saopćenju Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Udruženja Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženja „Žene Podrinja“ Udruženja Majke Srebrenice, Udruženja Žene Srebrenice, Unije civilnih žrtava rata Federacije BiH i Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992 – 1995.

(RadioSarajevo.ba, foto: Beta/AP)