Skip to main content

Borel: Ljudska prava moraju stalno biti branjena

Aktuelno 10. dec 2021.
2 min čitanja

Visoki predstavnik EU Žozep Borel ukazao je povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, da taj dan podseća da su ljudska prava univerzalna, nedeljiva, neotuđiva, uzajamno zavisna i povezana kao i da ne mogu biti prihvaćena zdravo za gotovo već da moraju stalno branjena.

„EU će nastaviti da podržava univerzalnost ljudskih prava i da pazi da ne bude bilo kakvih pokušaja da se potkopaju međunarodne obaveze“, piše u izjavi koju je Borel objavio danas u ime ime EU.

On je istakao da je ovogodišnja tema „smanjenje nejednakosti, unapređenje ljudskih prava“ posebno značajna u vreme kada pandemija i njene socijalno ekonomske posledice imaju rastući negativan uticaj na ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava.

One dodatno produbljuju ranije postojeće nejednakosti i povećavaju pritisak na osobe u osetljivim situacijama i predstavljaju izazov za poštovanje ljudskih prava globalno, piše u tekstu.

Rekao je da su ljudska prava, demokratija i vladavina prava u centru odgovora EU i oporavka od pandemije kovida-19, i dodao da je ulaganje u to i omogućavanje građanskog prostora suštinsko za ostvarenje i ponovnu izgradnju boljih društava za sadašnje i buduće generacije.

Niko ne treba da bude zapostavljen i nijedno ljudsko pravo zanemareno, napisao je Borel i ukazao da EU podseća da bilo kakvo ograničenje ljudskih prava u kontekstu pandemije kovida-19 mora da bude strogo neophodno, srazmerno, privremeno i nediskrimnatorsko.

„Na Dan ljudskih prava obavezujemo se da udvostručimo naše napore i da budemo uz ugnjetavane i one koji su pod pretnjom i da govorimo za njih, gde god da žive,“ rekao je visoki predstavnik EU.

Rekao je da su solidarnost i podrška EU posebno usmereni ka akterima građanskog društva i aktivistima za odbranu ljudskih prava.

Tokom cele 2021. godine pod Akcionim planom o ljudskim pravima i demokratiji 2020-2024 EU je nastavila da jača globalno delovanje i brani i osnažuje ljudska prava širom sveta, koristeći svoj širok spektar instrumenata, ukazao je Borel.

Prvi put EU je uvela sankcije osobama i entitetima od Kine, Severne Koreje, Libana, Južnog Sudana, Eritreje i Rusije, koje su uključene u ozbiljna kršenja i zloupotrebu ljudskih prava, u skladu sa globalnim režimom sankcija EU za kršenje ljudskih prava usvojenim prošle godine.

Pored toga EU je predvodila na forumima UN o ljudskim pravima na kojima se raspravljalo o kršenjima ljudskih prava u Avganistanu, Belorusiji, Burundiju, Severnoj Koreji, Etiopiji, Eritreji i Mjanmaru.

EU je takođe proširila podršku organizacijama civilnog društva i aktivistima za odbranu ljudskih prava da unaprede demokratiju širom sveta kroz konkretne tematske programe, u iznosu od više od 1,5 milijardi evra od 2021-2027, i time ponovo potvrdila svoju ulogu svetskog lidera u ovoj oblasti.

„Postizanje poštovanja ljudskih prava nije samo nephodno za ljudsko dostojanstvo to je kamen temlejac demokratije, mira i bezbednosti i održivog razvoja„, zaključuje se u tekstu.

(Beta)