Skip to main content

Žene u crnom: Proglasiti 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici

Građani 09. јул 2021.
2 min čitanja

Povodom 26. godišnjice genocida u Srebrenici, Žene u crnom sutra organizuju stajanje u crnini i ćutanju na Trgu Republike u Beogradu, od 19:30 do 20:30 časova.

Tom prilikom biće izvedena scenska akcija “Srebrenica – ime genocida” zajedno sa umetničkim kolektivima “Škart” i “Dah teatar”.

“Genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin nakon Drugog svetskog rata u Evropi. Režim Slobodana Miloševića saučesnik je genocida pružanjem ogromne političke, vojne i logističko-finansijske pomoći Vojsci Republike Srpske”, navodi se u saopštenju Žena u crnom.

Iz ove nevladine organizacije podsećaju da je Srbija prva i do sada jedina država na svetu koja je presudom Međunarodnog suda pravde proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Kako dodaju, u Haškom tribunalu je, van svake sumnje, dokazana individualna krivična odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija koje su delovale u duhu ostvarenja teritorijalnog projekta Velike Srbije, a genocid u Srebrenici je deo tog projekta.

“Žalbeno veće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu potvrdilo je 8. juna 2021. prvostepenu presudu generalu Ratku Mladiću i osudilo ga na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti nad nesrpskim stanovništvom tokom rata u BiH. Stavovi predstavnika režima o presudi Mladiću potvrđuju snažnu sponu između ideologije i prakse zločina i sadašnjih vlasti Srbije, kontinuitet političkih, moralnih i kulturnih obrazaca sa režimom pod kojim je izvršen genocid – državno organizovani zločin”, navodi se u saopštenju.

Žene u crnom smatraju “sramnim i bezumnim” tumačenje presude Mladiću kao čin usmerenom protiv “srpskog naroda” čime predstavnici režima na čelu sa Aleksandrom Vučićem, prikrivaju političku i moralnu odgovornost za svoju prošlost kada su bili aktivni učesnici zločinačke politike devedesetih i time pretvaraju ceo narod u taoca zločina i zločinačke politike, a prvenstveno vređaju dostojanstvo žrtava genocida.

„Na delu je i dalje državna politika negiranja genocida. Tome najviše doprinosi uporno odbijanje predsednika Republike Aleksandra Vučića da zločin u Srebrenici imenuje genocidom. U tome čemu ga slede ne samo pripadnici vladajuće koalicije, nego i značajan deo opozicije. U skoro svim institucijama ključnu ulogu imaju obožavaoci ratnih zločinaca i negatori genocida; režimski mediji imaju neograničen prostor za slavljenje zločinaca kao heroja, a u javnom diskursu preovladava odsustvo saosećanja sa žrtvama genocida”, ističe se u saopštenju.

Zbog svega navedenog, Žene u crnom zahtevaju da se prizna genocid u Srebrenici, prvenstveno kao poštovanje dostojanstva žrtava, a ne samo kao jedan od preduslova na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji, da se negiranje genocida i svih zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina kvalifikuje kao krivično delo i da predsednik i svi drugi predstavnici/e države prestanu sa negiranjem genocida i svih drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i šire.

Iz ove organizacije zahtevaju i da se 11. jul proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici, da država Srbija poštuje odluke međunarodnih sudova i sudski utvrđene činjenice, da država Srbija sarađuje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, što uključuje potpuno prihvatanje odluka i presuda ovog suda u Hagu, da se uspostavi regionalna saradnja u cilju efikasnog procesuiranja ratnih zločina, kao i da država Srbija odustane od politike izazivanja regionalne nestabilnosti – mešanjem u unutrašnja pitanja susednih država, pre svega Bosne i Hercegovine i Crne Gore”.

U skladu sa politikom solidarnosti i odgovornosti, Žene u crnom će 11. jula učestvovati u komemoraciji/dženazi u Potočare/Srebrenica, gde će, zajedno sa porodicama žrtava srebreničkog genocida, prisustvovati ukopu 19 posmrtnih ostataka žrtava.

(Danas, foto: Beta, arhivska fotografija)