Vrhovni sud Sjedinjenih Država u petak je saopštio da će odlučiti može li bivši predsjednik Donald Trump biti kandidat za novembarske predsjedničke izbore zbog njegovih napora da poništi svoj izborni poraz 2020. godine, čime će taj sud direktno uticati na predizbornu predsjedničku kampanju.

Sudije su priznale potrebu brzog donošenja te odluke, pošto će birači širom zemlje uskoro početi da glasaju na stranačkim izborima za kandidate na predsjedničkim izborima, piše AP.

Sud se složio da razmotri Trumpovu žalbu na zabranu Kolorada koja proizilazi iz Trumpove uloge u događajima koji su kulminirali napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.

Podvlačeći hitnost, rasprave će biti 8. februara, tokom zimske pauze od skoro mjesec dana za sudije.

Skraćeni okvir mogao bi omogućiti sudu da donese odluku prije „Super utorka“ 5. marta, kada na stranačkim izborima glasa najveći broj delegata u toku jednog dana, uključujući i Kolorado.

Vrhovni sud će prvi put u historiji razmatrati značenje i domet odredbe 14. amandmana na Ustav SAD-a koja zabranjuje obavljanje javnih funkcija onima koji su se „uključili u pobunu“.

Taj amandman je iz 1868. godine, poslije Građanskog rata. Toliko je rijetko korišten da najviši sud nacije nije imao prilike da ga tumači, podsjeća AP.

Vrhovni sud Kolorada presudio je prošlog mjeseca da Trump ne bi trebao na izborima biti kandidat republikanaca. To je prva odluka da je 14. amandman upotrebljen da se kandidatu za predsjednika zabrani učešće na izborima.

Troje od devet sudija Vrhovnog suda imenovao je Trump, iako su oni u više navrata presuđivali protiv njega u tužbama u vezi sa izborima 2020. godine, kao i o njegovim pokušajima da zadrži dokumente vezane za 6. januar i da njegove poreske prijave ne budu predate istražnim odborima Kongresa SAD-a koji istražuju njegove afere.

Odredba u dvije rečenice u odjeljku 3 14. amandmana kaže da svako ko se zakleo da će poštovati Ustav, a zatim se „upustio u pobunu“, protiv njega više nema pravo na državnu ili saveznu funkciju.

Budući da je američki Kongres usvojio amnestiju za većinu bivših konfederanata iz Građanskog rata 1872. godine, ta se odredba prestala koristiti sve dok nije podneseno na desetine tužbi da se za Trumpa ove godine ne glasa. Uspješan je bio samo slučaj u Koloradu.

Trump je tražio od Vrhovnog suda da poništi presudu u Koloradu, a da nije ni saslušao argumente.

„Odluka Vrhovnog suda u Koloradu bi neustavno lišila prava glasa milione glasača u Koloradu i vjerovatno bi se koristila kao šablon za oduzimanje prava glasa desetinama miliona glasača širom zemlje“, napisali su Trumpovi advokati.

Oni tvrde da bi Trump trebao pobijediti po mnogim osnovama, uključujući i to da događaji od 6. januara nisu predstavljali pobunu.

Čak i da jesu, napisali su, Trump se nije uključio u pobunu. Oni takođe tvrde da se klauzula o pobuni ne odnosi na predsjednika i da Kongres mora da djeluje, a ne pojedine države.

(Radio Slobodna Evropa, karikatura: STUPS)