Skip to main content

Von der Leyen u Sobranju: Makedonski jezik je vaš, istorija nije uslov za pregovore

Jugoslavija 14. jul 2022.
5 min čitanja

Prvi dan rasprave o francuskom prijedlogu u Parlamentu Sjeverne Makedonije završen je u napetoj atmosferi ispunjenoj zvucima vuvuzela. Premijer Dimitar Kovačevski zatražio je od poslanika da prihvate dokument. Predstavnici vladajućih partija su mu aplaudirali, opozicija je vikala da je izdajnik.

Kovačevski je kazao da su pre samita Evropske unije 23. i 24. juna dobili set ideja, a ne konačan prijedlog, pa je stoga pred svim članicama i evropskom javnošću u Briselu glasno odbio taj prijedlog. Tada su, kako kaže, uspeli da naprave prijedlog u kome je zaštićen makedonski jezik, u kojem bilateralna pitanja nisu dio pregovaračkog okvira, i da se odmah definiše održavanje prve međuvladine konferencije.

“Rekao sam ‘da’ jer mislim da je ovaj evropski prijedlog najbolje moguće rješenje trenutno, ali i u narednom periodu. Prijedlog koji zadržava crvene linije i istovremeno daje konačan početak pregovora. Mnogi su se s pravom pitali – da li je moglo bolje? Za svaku stvar u životu moglo je biti bolje, ali u isto vrijeme moramo da se zapitamo da li je moglo biti gore. Odgovor je isti – sve druge stvari mogu se okrenuti nagore. Ne želim da pričam o gorim stvarima, vjerujem da treba da nađemo bolje stvari”, rekao je Kovačevski.

Poslanici opozicije na sednici navodili su primjere zašto se predlog ne bi prihvatio i zahtjevaju reciprocitet Bugarske za makedonsku manjinu i poštovanje presuda iz Strazbura. Optužili su vladu da je dozvolila da se makedonski jezik svede na dijalekt bugarskog. Poslanici su iznijeli i optužbu da je bivši premijer Zoran Zaev to već dogovorio sa Bugarskom. Poslanici SDSM poručili su da su sve laži i manipulacije VMRO-DPMNE pale u vodu i da su makedonski jezik i identitet zaštićeni.

Poslanici opozicije izviždali su svoje kolege iz vlasti dok su govorili, ali to se nije desilo tokom govora Pavla Trajanova iz Demokratske unije, iako je i on dio vladajuće koalicije. Trajanov je već dao svoje prijedloge zaključaka šta bi trebalo promijeniti u sporazumu. Poslanici opozicije zahtjevaju da se Trajanov izjasni da li podržava prijedlog ili ne. Ranije se iz stranke DOM, koja je takođe u vladajućoj koaliciji, izjasnila da ne prihvata sporazum.

Pred sjednicu poslanicima se obratila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja je rekla da je makedonski jezik zaštićen, a istorija nije uslov za pregovore.

“Nema sumnje da je makedonski jezik vaš jezik i mi to potpuno poštujemo”, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, u obraćanju parlamentarcima Severne Makedonije.

Time je u Sobranju iznela stav o sporu koji postoji između te države i susjedne Bugarske, a koji je kočnica za početak pregovora Skoplja sa Evropskom unijom (EU). Podvukla je da historija ne može biti uslov evrointegracija.

Von der Leyen govorila je na sjednici na kojoj se raspravlja o tzv. francuskom prijedlogu za rješavanje makedonsko-bugarskog spora, koji se tiče istorijskih i jezičkih pitanja.

Ona je u obraćanju u Sobranju rekla da će sa prvom međuvladinom konferencijom, koja bi se uskoro trebala održati ako prijedlog pregovaračkog okvira bude prihvaćen, započeti konkretni pregovori i skrining (eng. screening – provjera ili analitički pregled pravne stečevine EU je pripremna faza pristupnih pregovora).

Sjeverna Makedonija je “uspješna multietnička država”, riječi su Von der Leyen.

Šefica Evropske komisije je navela da će se početkom pristupnih pregovora sa EU, u najkraćem mogućem roku, pristupiti potpisivanju bilateralnih sporazuma između Sjeverne Makedonije i EU, na makedonskom i ostalim službenim jezicima Unije.

Tokom obraćanja Von der Leyen, poslanici opozicione partije VMRO-DPMNE nosili su majice na kojima je pisalo “Ne”, dok su predstavnici proruske partije Ljevica uzvikivali “izdajice” i “fašisti”. Poslanici vladajućih stranaka pokušali su aplauzom ugušiti uvredljive usklike.

Na čemu insistira Bugarska?

Bugarska, koja je članica Evropske unije od 2007. godine, insistira da Sjeverna Makedonija formalno prizna da njen jezik ima bugarske korijene, da u svom ustavu prizna bugarsku manjinu i da se odrekne onoga što je rekla da je “govor mržnje” protiv Bugarske.

Sjeverna Makedonija smatra da njen identitet i jezik nisu otvoreni za diskusiju.

Francuski prijedlog zahtijeva da Skoplje uključi etničke Bugare u svoj ustav “na ravnoj nozi sa drugim narodima” i promijeni udžbenike historije.

Bugarska tvrdi da je makedonski jezik dijalekt bugarskog, a obje zemlje polažu pravo na određene historijske događaje i ličnosti, uglavnom iz otomanskog doba.

Ursula von der Leyen je posljednja u nizu evropskih čelnika i predstavnika vlada koji su proteklih dana posjetili Skoplje kako bi dali podsticaj makedonskim vlastima da prihvate prijedlog kojim bi se uklonio bugarski veto.

U i oko Sobranja

Poslije obraćanja predsjednice Evropske komisije uslijedila je rasprava poslanika, nakon koje će se glasati o podršci prijedlogu, čiji je cilj da susjedna Bugarska povuče veto i time omogući Sjevernoj Makedoniji ulazak u prvu fazu pristupnih pregovora sa EU.

Dok Sobranje diskutuje o francuskom prijedlogu, hiljade ljudi bilo je na protestu pred parlamentom. Demonstranti, kao i prethodnih dana, izražavaju nezadovoljstvo jer smatraju da usvajanje ovog prijedloga vodi ka “bugarizaciji njihove zemlje”.

Zgradu parlamenta gađali su jajima i toalet papirom. Policija je privela pet osoba koje su bacale tvrde predmete na zgradu sobranja u Skoplju, saopštilo je popodne ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije. Kako se navodi, tih petoro, starih od 29 do 44 godine, privedeno do 16.30 i protiv njih će, nakon dokumentovanja slučajeva, biti podnijeti odgovarajući podnesci.

Među istaknutim transparentima mogu se pročitati poruke poput “Mi smo Makedonci”, “Makedonci se i dalje bore za pravdu” i “Francuski prijedlog”. Postavljena je i improvizovana giljotina.

Neki od prisutnih uzvikivali su uvredljive komentare na račun Ursule von der Leyen.

Proteste osigurava policija, koja je ispred Sobranja parkirala oklopna vozila.

Nacionalistička opoziciona i nekada vladajuća VMRO-DPMNE, koja od početka jula vodi svakodnevne proteste zbog sporazuma za koji su rekli da ugrožava makedonski jezik i identitet, pozvala je na masovne proteste pod sloganom “Makedonija nije na prodaju”.

Pendarovski i Kovačevski sa von der Leyen

Makedonski predsjednik Stevo Pendarovski razgovarao je u Skoplju, pre njenog obraćanja Sobranju, sa Ursulom von der Leyen.

Na sastanku je, kako je saopšteno iz kabineta Pendarovskog, on potvrdio stav da će prihvatanje francuskog prijedloga omogućiti deblokadu evropskih integracija i otvaranje prve faze pristupnih pregovora.

U tom kontekstu, Pendarovski je naglasio da se makedonski jezik i identitet moraju poštovati i garantovati od strane EU.

Ursula von der Leyen je i u razgovoru sa makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim istakla da je “mjesto Sjeverne Makedonije i Zapadnog Balkana u EU i da je to jedini put koji vodi u bolju budućnost sadašnjih i buduće generacije”.

Kovačevski i Von der Leyen su naglasili da francuski prijedlog ni na koji način ne ugrožava identitet, kulturu, historiju i makedonski jezik, navodi se u saopštenju Vladine pres-službe.

Naredni potezi

Vladajuća većina ima dovoljno glasova u Sobranju i bez opozicije.

Vlada je pred sjednicu parlamenta zatražila podršku za francuski prijedlog, a opozicija navela da će ustavni amandmani teško proći.

Opozicija optužuje da će prihvatanje prijedloga dovesti do “bugarizacije” društva i gubitka jezika i identiteta, dok vlast uvjerava da su jezik i identitet zaštićeni.

Pristupni pregovori počinju nakon promjene Ustava bez potrebe o donošenju posebne odluke u EU. Evropske diplomate prognoziraju da će ovaj proces trajati oko godinu dana.

Ako Sobranje usvoji francuski prijedlog, Albanija će iduće sedmice početi pristupne pregovore sa EU – odmah i bez dodatnih uslova.

Sjeverna Makedonija čeka na pregovore 17 godina.

Bugarska od 2019. blokira Sjevernu Makedoniju na putu ka EU. Deset dana prije kraja francuskog predsjedavanja EU, Francuska je poslala prijedlog prvo Sofiji, a potom i Skoplju, sa kojim bi se trebao ukloniti veto i deblokirati evropske integracije Sjeverne Makedonije. U međuvremenu, bugarska Vlada je pala i zbog navodne popustljivosti prema Skoplju.

Poslije francuskog predsjedavanja Vijećem EU, koje je završeno 1. jula, slijedi šestomjesečno predsjedavanje Češke Republike.

Francuski prijedlog je ukupno treći pokušaj deblokiranja bugarskog veta. Njemu su prethodili njemački i portugalski prijedlog.

(Slobodna Evropa, Foto: Pixabay)