Skip to main content

Vojvodina plaća ekonomsku krizu

Izdvajamo 21. јул 2010.
3 min čitanja

Globalna ekonomska kriza nije promašila nikoga ili, bolje reći, da su se retki izvukli, ali će svakako neko morati da plati nastalu ekonomsku štetu. Kako sada stvari stoje u našoj zemlji, sve su prilike da ceh za krizu stiže na naplatu Vojvodini. Gde najviše ima najviše se moralo uzeti da bi se barem malo ublažile posledice ekonomskog sunovrata, a najviše je bilo naravno u Vojvodini.
Od početka ekonomske krize u celoj zemlji konstantno padaju zarade (merene evrom), raste nezaposlenost, sve više je prezaduženih i blokiranih firmi… “Kako svima tako i nama“, izgleda za Vojvodinu nije važilo jer su je negativni trendovi zahvatili u najvećoj meri. Elem, otkako nam je kriza došle, bez posla su najbrže ostajali Vojvođani i najviše je katanaca stavljeno na ovdašnja preduzeća. Broj zaposlenih je od početka svetske ekonomske krize, odnosno od kraja 2008. do marta ove godine, u Srbiji pao za oko 160.000 i dostigao istorijski minimum u poslednjih nekoliko decenija. A samo u Vojvodini posao je izgubilo 45.000 ljudi. U ravnici je, dakle, ugašeno gotovo 30 odsto izgubljenih radnih mesta u zemlji! Za 15 kriznih meseci broj zaposlenih u Srbiji pao je sa dva miliona na 1.841.000, a u Vojvodini sa 533.000 na 488.000.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2010. godine u Srbiji je bilo zaposleno 1.841.000 ljudi, od toga 1.357.000 u preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama, a 485.000 u privatnom sektoru. U istom periodu 488.000 Vojvođana imalo je posao – njih 354.000 u preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama, a 133.000 u privatnom sektoru.
– Kriva zaposlenosti u Vojvodini pokazuje da se trend smanjenja nastavlja i u 2010. godini. U martu je došlo do blagog povećanja broja zaposlenih, što prepisujemo uticaju sezone jer ako posmatramo mart 2009. godine uočavamo da se broj zaposlenih smanjio za 15.000 lica, dok je u odnosu na prosek iz 2008. godine zaposlenost smanjena za 8,4 odsto, odnosno za 45.000 lica – navodi se u analizi Saveza samostalnih sindikata Vojvodine uz ocenu da tržište rada u AP Vojvodini karakteriše visoka nezaposlenost, velika prikrivena nezaposlenost, nisko učešće zaposlenosti u privatnom sektoru i nedovoljna mobilnost radne snage.
Prema poslednjem statističkom merenju stopa nezaposlenosti od 20,9 odsto najviša je u Vojvodini. U centralnoj Srbiji je 20,6, a najmanja u Beogradu – 14 odsto.  Poslednji mesečni statistički bilten Nacionalne službe za zapošljavanje, kaže da je u Srbiji za godinu dana, od prošlog do ovog marta, nezaposlenost povećana za 2,36 odsto. U Vojvodini je rasla brže – veća je 2,7 odsto. Najviše nezaposlenih na teritoriji Vojvodine bilo je u maju 2009. godine – 204.345 lica.
Nije tu kraj. U SSSV upozoravaju da će se armiji zvanično nezaposlenih, nakon primene novog Zakona o stečaju, pridružiti i radnici firmi čiji su računi u blokadi duže od tri godine. Jer, u skladu sa novim Zakonom o stečaju u Srbiji se od 31.03.2010. primenjuje automatski stečaj preduzeća, udruženja, zadruga i sporstkih društava čiji su računi u blokadi tri godine ili duže.
I opet će Vojvođani najgore proći jer je više od trećine ukupno raskinutih privatizacija puklo baš ovde. Da budemo precizniji – u Akcijski fond je do 10. juna 2010. godine nakon raskida privatizacionih ugovora prenet kapital 507 preduzeća, od čega je ugovor o prodaji raskinut kod 168 preduzeća sa teritorije Vojvodine. Većina ovih preduzeća je nakon raskida ostala prezadužena, sa blokiranim računom i negativnim kapitalom.
Ni sa zaradama nismo jednako stali. Vojvođani koji imaju posao u kovertama kući ne nose srpski prosek već i od toga manje. Pre dve godine stvari su drugačije stajale. Recimo, u aprilu 2008. ukupna prosečna neto zarada u Srbiji je iznosila 32.562 dinara. Vojvođani su tog meseca u proseku zarađivali 33.184 dinara. Prošle godine, isto u aprilu, zarada u Srbiji je iznosila 32.571 dinara, a Vojvodina je pala ispod toga (na 32.068 dinara) i više nije uspevala da preskoči prosek. U aprilu 2010. godine prosečna plata u Srbiji je 34.952 dinara, a u Vojvodini je 34.517 dinara.
Recimo i da među prvih pet opština u zemlji sa najvišim platama nema vojvođanskih. Opštine sa najvišim platama, pored Novog Beograda (50.064 dinara), su Lajkovac – 46.833 dinara, Lazarevac – 46.315 dinara, slede Zemun i Vračar. U većini delatnosti, onako kako ih statistika podelila, Vojvođani su ispod proseka. Recimo, u poslovima sa nekretninama republička prosečna plata je 39.303 dinara, a vojvođanska je 29.224 dinara, u vojvođanskom zdravstvu i socijalnom radu je 35.248, a prosek Srbije je 36.166 dinara…
Zarada iznad prosečne zarade je zabeležena samo u sedam opština Vojvodine. U Bačkoj Palanci prosek je 44.916 dinara, u Novom Sadu 41.307 dinara, u Vršcu je 41.083 dinara, u Beočinu 40.847, u Apatinu 37.535 dinara, Pančevu 38.643 dinara i Zrenjaninu 35.961 dinara. U svim ostalim opštinama Vojvodine, prosečna zarada je manja od republičkog proseka.

Ljubica Blitva-Trošić