Šef UN-a za humanitarna pitanja upozorio je da etiopskoj oblasti Tigraj i sjeveru te zemlje prijeti glad i postoji rizik da će stotine hiljada ljudi ili više, umrijeti.
Mark Loukok rekao je 4. juna da je u tim oblastima privreda uništena, kao i proizvodne firme, usjevi i farme, da nema bankarstva ni telekomunikacionih usluga.
„Već smo čuli o smrtnim slučajevima izazvanih glađu. Ljudi moraju da se probude, međunarodna zajednica mora da se organizuje uključujući i kroz obezbjeđivanje novca„, rekao je on.
Niko ne zna koliko hiljada civila ili boraca je ubijeno od kada su političke tenzije između vlade etiopskog predsjednika Abija Ahmeda i vođa oblasti Tigraj dovele do rata novembra 2020. godine.
Eritreja, dugogodišnji neprijatelj oblasti Tigraj, udružila se sa susjednom Etiopijom u sukobu.
Krajem maja Loukok je ukazao na tešku situaciju u Tigraju od kada je počeo rat, sa oko dva miliona raseljenih ljudi, ubijenih i povrijeđenih civila, rasprostranjenog i sistematskog silovanja i drugih oblika gnusnog seksualnog nasilja, uništene javne i privatne infrastrukture neophodne za život, uključujući i bolnice i poljoprivredno zemljište.
„Sada ima stotine hiljada ljudi u sjevernoj Etiopiji u stanju gladi. To je najveći problem gladi koji je svijet vidio u posljednjih deset godina. Četvrt miliona Somalijaca je umrlo od gladi od 2011. godine. Ovo sada podsjeća na ogromnu tragediju u Etiopiji 1984.“, rekao je Loukok.
U katastrofalnim godinama, 1984. i 1985. je oko dva miliona Afrikanaca umrlo od izgladnjivanja ili bolesti vezanih za glad, od kojih oko polovina u Etiopiji.
Zvaničnik UN-a rekao je da sada postoji rizik da stotine hiljada ljudi ili više izgubi život.
Rekao je da je postalo vrlo teško za humanitarne agencije da dopremaju hranu ili drugu pomoć osobama kojima je potrebna.
UN i etiopska vlada pomoglo je oko dva miliona ljudi posljednjih mjeseci u sjevernoj Etiopiji uglavnom u oblastima pod kontrolom vlade.
Ali on je rekao da ima više od milion ljudi u mjestima pod kontrolom opozicionih snaga Tigraja i da postoje namjerni i stalni pokušaji da se spriječi dostava hrane tim ljudima.
Pored toga ima mjesta koja su pod kontrolom Eritreje ili drugih mjesta pod kontrolom oružanih grupa gdje je izuzetno teško dostaviti pomoć.
„Humanitarni radnici nemaju pristup zbog toga šta rade ljudi sa puškama i bombama i zbog toga šta im njihove političke vođe govore da rade“, rekao je on.
On je rekao da sve blokade treba da budu uklonjene i da Eritrejci koji su odgovorni za veliki dio toga treba da se povuku tako da pomoć može da stigne do ljudi kojima prijeti glad.
„Premijer Abij Ahmed treba da uradi šta je rekao da će uraditi i da primora Eritrejce da napuste Etiopiju“, rekao je Loukok.
On je rekao da vođe sedam vodećih industrijalizovanih zemalja SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan, Italija i Kanada, treba da stave na dnevni red svog samita od 11. do 13 juna prijetnju rasprostranjene gladi u sjevernoj Etiopiji.
„Svi treba da shvate da ukoliko dođe do ogromne tragedije kao što se desila 1984. godine posljedice će biti dalekosežne i trajati dugo„, rekao je on.
(Radio Slobodna Evropa/AP, Foto: EPA-EFE/LENI KINZLI / HANDOUT)