Skip to main content

UN ekonomska prognoza navodi sukobe, usporenu trgovinu, visoke kamate i klimatske katastrofe

Planeta 05. jan 2024.
2 min čitanja

"Još nismo izašli iz opasne zone"

Ujedinjene nacije (UN) objavile su u četvrtak, 4. januara, mračnu globalnu ekonomsku prognozu za 2024., ukazujući na izazove zbog eskalirajućih sukoba, usporavanja globalne trgovine, stalno visokim kamatnim stopama i sve većim klimatskim katastrofama.

U svom glavnom ekonomskom izvještaju, UN predviđa da će ove godine globalni ekonomski rast usporiti na 2,4 posto u odnosu na procijenjenih 2,7 posto u 2023., što premašuje očekivanja. Ali procijenjena i predviđana stopa su ispod stope rasta od 3 posto prije početka pandemije COVID-19 2020., navodi UN.

Prognoza koju navodi UN niža je od one Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz oktobra i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavljene krajem novembra.

MMF je rekao da očekuje da će se globalni rast usporiti s očekivanih 3 posto u 2023. na 2,9 posto u 2024. OECD sa sjedištem u Parizu, koji se sastoji od 38 uglavnom razvijenih zemalja, procjenjuje da će se međunarodni rast takođe usporiti sa očekivanih 2,9 posto u 2023. na 2,7 posto u 2024.

UN izvještaj, Stanje svjetske ekonomije i prognoze za 2024., upozorio je da izgledi produženih strožih uslova za kredite i viših troškova zaduživanja predstavljaju „snažnu smetnju“ za svjetsku ekonomiju opterećenu dugovima, posebno u siromašnijim zemljama u razvoju.

Shantanu Mukherjee, direktor Odjela za ekonomsku analizu i politiku UN, rekao je da su strahovi od recesije u 2023. izbjegnuti uglavnom zahvaljujući tome što su Sjedinjene Države, najveća svjetska ekonomija, obuzdale visoku inflaciju bez kočenja ekonomije.

Međutim, naglasio je, „još nismo izašli iz opasne zone“.

„Dugotrajne vrlo visoke kamatne stope i prijetnja od mogućih šokova cijena doprinose prilično teškom balansiranju“, rekao je Mukherjee. „To je razlog zašto smo rekli da još nismo izašli iz zone opsanosti.“

Predviđa se da će ove godine u oko četvrtine svih zemalja u razvoju godišnja inflacija premašiti 10 posto.

Uz povišenu inflaciju i visoke kamatne stope, u izvještaju se navodi da se Evropa suočava s „izazovnim ekonomskih izgledima“.

Predviđa se da će se BDP u Evropskoj uniji povećati sa 0,5 posto u 2023. na 1,2 posto u 2024., navodi se, uz povećanje potaknuto „povećanjem potrošnje kako pritisci na cijene popuštaju, realne plate rastu, a tržišta rada ostaju čvrsta.“

U Kini, drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji, UN je rekao da je oporavak od karantina zbog COVID-a bio sporiji nego što se očekivalo „usred domaćih i međunarodnih gibanja“.

S ekonomskih rastom od samo 3,0 posto u 2022. godini, u izvještaju se kaže da je Kina u drugoj polovini 2023. napravila zaokret sa stopom rasta od 5,3 posto. Ali, navodi se da će kombinacija slabog sektora nekretnina i slabe vanjske potražnje za njenim proizvodima umjereno smanjiti rast na 4,7 posto u 2024.

U regijama u razvoju, UN je rekao da se predviđa da će ekonomski rast u Africi ostati slab uz blagi rast s prosječnih 3,3 posto u 2023. na 3,5 posto u 2024.

„Klimatska kriza koja se i dalje razvija i ekstremni vremenski događaji potkopaće poljoprivrednu proizvodnju i turizam, dok će geopolitička nestabilnost nastaviti negativno da utiče na nekoliko regija naročito Sahel i Sjevernu Afriku“, navodi se u izvještaju.

(RSE)