U julu ove godine četrnaesti put se održava Ultramaraton mira Vukovar – Srebrenica, sportska i simbolična manifestacija koja povezuje dva grada duboko obilježena ratnim stradanjima. U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, taj ultramaraton snažna je poruka mira, tolerancije, suživota i sjećanja na sve nevine žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Kako kaže ultramaratonac Dražen Ćućić iz Osijeka, poruka koju Ultramaraton mira nosi jeste jednostavna, ali moćna: mir, tolerancija, suživot, jednaka prava za sve. Iako je sport u prvom planu, glavni cilj ultramaratona nije fizički podvig, već ljudska poruka – da se zlo ne ponovi, da se žrtve ne zaborave i da se iz prošlosti crpe snaga i mudrost za bolju budućnost.

Ultramaraton se trči u pet etapa i proteže se na zahtjevnoj trasi dugoj 227 kilometara. Ove godine očekuju se četiri službena trkača: Mirsad Softić, Miran Dudić Lovrić, Duško Štrbac i Dražen Ćućić, dok će im se na pojedinim dionicama pridružiti prijatelji i podržavatelji iz raznih gradova – Osijeka, Valpova, Belišća, Vukovara, Banovića, Tuzle i Potočara.

Povezivanje Vukovara i Srebrenice

Simbolika povezivanja Vukovara i Srebrenice kroz sportsku manifestaciju je duboka i potresna.

“Vukovar i Srebrenica nažalost su ‘brat’ i ‘sestra’ – simboli krvi i boli, ali i simboli povratka, života, ljubavi, međusobne tolerancije, suživota… vjere u bolje sutra”, ističe Ćućić.

Upravo ta simbolična veza između dva grada podsjeća na tragedije koje su se desile tokom ratova ‘90-ih. Vukovar, koji je u novembru 1991. godine nakon višemjesečne opsade pao u ruke Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, postao je sinonim za razaranje, patnju i zločine. Više od 200 ranjenika i civila odvedeno je iz vukovarske bolnice i ubijeno na Ovčari. Grad je gotovo sravnjen sa zemljom, a njegovi stanovnici su prošli kroz logore, progonstva i smrt.

Srebrenica, s druge strane, simbolizira najteži ratni zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića ušle su u zaštićenu zonu Ujedinjenih naroda i u danima koji su uslijedili ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Taj čin je međunarodno priznat kao genocid.

Trčanjem protiv zaborava

Ove godine se obilježava 30. godišnjica genocida u Srebrenici, što za učesnike ultramaratona nosi posebno emotivno značenje.

“Često kada trčim dužinske treninge razmišljam o teškim ljudskim sudbinama koje su zadesile naše narode ‘90-ih. Tuga, bol, patnja… u meni budi snagu da u vrijeme slobode prenosim poruku mira i sjećanja na njih, da ih se nikada ne zaboravi”, kaže Ćućić.

Ultramaraton ne zahtijeva samo fizičku spremnost, već i snažnu psihološku otpornost, a Ćućić navodi da se za ovaj događaj priprema 365 dana u godini.

Trčanje više od 220 kilometara pod ljetnim suncem, kroz brda i doline, sela i gradove, traži izdržljivost, motivaciju i jasnu svrhu. Trka je napor, ali i meditacija, i čin svjedočenja.

Kilometri za žrtve

Iako se o njima sve više govori, za mnoge su ultramaratoni nepoznanica.

Ultramaratoni su trke koje premašuju klasičnu maratonsku dužinu od 42,2 kilometara. Mogu se trčati na cesti, u prirodi, u etapama ili bez prekida. Zbog svoje dužine, ultramaratoni predstavljaju jedan od najzahtjevnijih fizičkih izazova u sportu. Osim kondicije, zahtijevaju i izuzetnu mentalnu snagu, sposobnost kontrole bola, prilagođavanje vremenskim uvjetima i upravljanje ishranom i hidratacijom tokom trke.

U slučaju Ultramaratona Vukovar – Srebrenica, fizički napor postaje i duhovna misija. Svaki korak podsjeća na žrtve, na porodice koje još traže svoje najmilije, na ruševine koje su morale postati dom, na masovne grobnice i spomenike koji ne smiju ostati bez posjetilaca.

Mlade generacije kao svjetlo budućnosti

Posebno ohrabruje činjenica da se sve veći broj mladih uključuje u ovu trku, pogotovo na posljednjoj etapi od Zvornika do Potočara. To su mladići i djevojke koji često nisu profesionalni sportisti, a neki od njih nisu ni rođeni tokom rata navodi Ćućić. No snaga sjećanja, želja za pravdom i empatija ih motiviraju da, uz ogroman napor, izdrže i učestvuju. Njihovo prisustvo je zalog da se sjećanje neće ugasiti s generacijama koje su preživjele rat.

Ultramaraton mira Vukovar – Srebrenica nije samo trka, već hod kroz historiju, kroz bol, ali i kroz vjeru u pomirenje. U vremenu kada se prošlost često relativizira, a zločini negiraju ili zaboravljaju, ova manifestacija pokazuje kako se sport može pretvoriti u snažan alat kolektivnog pamćenja i izgradnje mostova među ljudima.

Dok trkači gaze kilometre između dva simbola ljudske patnje, oni ne trče samo za mrtve — oni trče za žive, za budućnost bez mržnje, za Balkan u kojem se mir više nikada ne dovodi u pitanje.

Ultramaraton mira trči se u pet dionica:

prva dionica, 6. jula: Ovčara (Vukovar) – Vinkovci
druga dionica, 7. jula: Vinkovci – Brčko
treća dionica, 8. jula: Brčko – Janja
četvrta dionica, 9. jula: Janja – Zvornik
peta dionica, 10. jula: Zvornik – Potočari (Srebrenica)

Na kraju, 11. jula sudjelovat će na komemoraciji na memorijalnom groblju u Potočarima.

(Al Jazeera/Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba)