"Pokušaj ukidanja same ideje ne samo provjere činjenica već i postojanja činjenica"

Kada je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg ove sedmice najavio da će ova društvena mreža ukinuti provjeru činjenica treće strane i ublažiti moderaciju osjetljivih tema, odluku je predstavio kao odraz duha vremena.
Ponovni izbor američkog predsjednika Donalda Trumpa označio je „kulturnu prekretnicu“ ka slobodi govora nad moderiranjem, kazao je Zuckerberg.
Na mnogo načina, bio je u pravu.
Manje od decenije nakon uspona Donalda Trumpa i Brexita, koji su potaknuli američke tehnološke platforme da se oštrije bore protiv dezinformacija na internetu, situacija se dramatično pomaknula u korist onih koji zagovaraju manje regulisani, slobodniji internet.
„Ovaj potez Mete bez sumnje je dio šireg trenda, a provjera činjenica [fact-checking] se suočava s nekim preprekama na globalnom nivou“, za Al Jazeeru je kazao John P. Wihbey, vanredni profesor inovacija i tehnologije medija na Univerzitetu Northeastern u Kanadi.
„Moje mišljenje je da su promjene podjednako motivisane političkim promjenama i poslovnom nužnošću, jer medijske organizacije također trebaju usmjeriti oskudne resurse da služe publici na drugačije načine.“
Ako ne gotova, čini se da je era inicijative formalne provjere činjenica u fazi povlačenja.
Nakon trostrukog porasta u manje od deset godina, broj aktivnih projekata za provjeru činjenica širom svijeta dostigao je vrhunac 2022. godine sa njih 457, prema podacima koje je prikupio Duke Reporters’ Lab.
Čak su i pretrage na Googleu za pojmove „provjera činjenica“ i „dezinformacije“ dostigle vrhunac 2020, pa 2022. godine, prema analizi podataka pretraživanja koju je uradio Nate Silver, statističar i prognostičar američkih izbora.
Za projekte za provjeru činjenica koji su preživjeli finansijske i političke prepreke do sada, potez Mete povlači za sobom pitanja o njihovoj daljoj održivosti, s obzirom na to da su mnoge inicijative zavisile finansijski od ovog tehnološkog giganta.
Meta je između 2016. i 2022. godine potrošila 100 miliona dolara podržavajući programe za provjeru činjenica koje je certificirala Međunarodna mreža za provjeru činjenica, tvrde iz ove kompanije.
A na drugom mjestu u Silikonskoj dolini, Elon Musk, jedan od najmoćnijih Trumpovih saveznika, povukao je politički centar aplikacije X, bivšeg Twittera, oštro udesno i istakao platformu kao slobodnu za sve.
Približavanje Trumpu
Stručnjaci za pitanje dezinformacija osudili su potez Mete i optužili Zuckerberga da se približava Trumpu, koji često optužuje velike tehnološke kompanije i tradicionalne medijske kuće za dosluh sa njegovim liberalnim protivnicima, baš kada treba preuzeti vlast.
„Smjer Mete smatram dijelom široko rasprostranjenog poteza među američkim korporacijama da unaprijed popuste pred Trumpovim očekivanim zahtjevima, koji će, naravno, uključivati pokušaj ukidanja same ideje ne samo provjere činjenica već i postojanja činjenica“, Al Jazeeri je kazao Stephan Lewandowsky, profesor psihologije sa Univerziteta u Bristolu koji proučava dezinformacije.
„To je standardni potez u priručniku autokrate jer eliminiše svaku mogućnost odgovornosti i isključuje debate zasnovane na dokazima.“
Ipak, za konzervativce u SAD-u, promjena služi kao potvrda njihovih dugogodišnjih pritužbi da su inicijative za provjeru činjenica i odluke o moderiranju sadržaja snažno pristrane u korist liberalnih stavova.
U istraživanju koji je proveo istraživački centar Pew iz 2019 godine, 70 posto republikanaca je kazalo kako vjeruje da timovi za provjeru činjenica preferiraju jednu stranu, u poređenju sa 29 posto demokrata i 47 posto nezavisnih, koji isto misle.
I Zuckerberg je u najavi ponovio takve zabrinutosti, tvrdeći da su „timovi za provjeru činjenica jednostavno previše politički pristrani i uništili su više povjerenja nego što su ga stvorili, posebno u SAD-u“.
Oponašajući Muska, rekao je da će Meta uvoditi sistem „bilješki zajednice“ sličan onome koji koristi X, gdje se napomene s objašnjenjima dodaju kontroverznim objavama na osnovu konsenzusa korisnika.
Zuckerburg je također izjavio da neke pritužbe na moderiranje sadržaja imaju smisla obećavajući da će ukloniti ograničenja na teme poput imigracije i roda koje su „jednostavno van dodira s mainstream diskursom“.
„Ono što je počelo kao pokret za veću inkluzivnost sve se više koristi za isključivanje mišljenja i ljudi s različitim idejama, sve je to otišlo predaleko“, kazao je.
Platforme su uvijek bile ‘krajnje sudije’
Organizacije za provjeru činjenica odbacile su optužbe za liberalnu pristranost i naglasile da su platforme poput Mete uvijek bile krajnje sudije o tome kako se nositi sa sadržajem koji se smatra dezinformacijama.
„Provjerom činjenica nikada nisu cenzurisane ili uklanjanje objave; ovom vrstom novinarstva dodavane su informacije i kontekst kontroverznim tvrdnjama i raskrinkavane su prevare i teorije zavjere“, napisala je Angie Drobnic Holan, direktorica Međunarodne mreže za provjeru činjenica u objavi na LinkedInu.
Lucas Graves, profesor novinarstva na Univerzitetu Wisconsin-Madison koji istražuje pogrešne informacije i dezinformacije, kazao je da su argumenti o navodnoj pristranosti inicijativa za provjeru činjenica izneseni s lošom namjerom.
„U svakom zdravom demokratskom diskursu, želite da ljudi javno iznose dokaze o tome kakvim izjavama i kakvim tvrdnjama treba vjerovati a kojima ne, i naravno, uvijek je na vama da donesete sud o tome hoćete li vjerovati onome što čujete“, kazao je Graves za Al Jazeeru.
„Želimo da novinari i provjeravači činjenica [fact-checkers] daju sve od sebe kako bi ustanovili šta je istina, a šta ne u političkom diskursu koji često pun informacija iz raznih izvora i iz cijelog političkog spektra“, dodao je Graves.
Postoje istraživanja koja ukazuju na to da se provjeravači činjenica, kao i novinari generalno, nesrazmjerno naginju ulijevo u svojoj politici, iako je teško reći kako to može utjecati na njihove odluke.
U anketi među 150 stručnjaka za pitanje dezinformacija širom svijeta koju je provela Harvard Kennedy School 2023. godine, 126 ih je identifikovano kao „blago lijevo od centra“, „prilično lijevo orijentisano“ ili „veoma lijevo orijentisano“.
Istovremeno, razne studije također sugerišu da je desničarska publika podložnija dezinformacijama nego njihove liberalne kolege.
Neki kritičari grupa za provjeru činjenica, kao što je Silver, osnivač web-stranice za prognoziranje rezultata izbora FiveThirtyEight, tvrde da su se provjeravači činjenica prečesto fokusirali na marginalne slučajeve, ili tvrdnje koje nije moguće dokazati ni na jedan ni na drugi način, zbog svoje liberalne orijentacije.
„Provjera Bidenove dobne podobnosti bio je jedan takav primjer“, napisao je Silver na svom Substacku u četvrtak, referirajući se na spekulacije o fizičkom i kognitivnom zdravlju američkog predsjednika Joea Bidena prije njegove odluke da odustane od utrke za predsjedničke izbore 2024. godine.
„Iako je to očigledno prikladno pitanje za novinarsku istragu, tvrdnje da Bijela kuća prikriva Bidenove nedostatke često su tretirane kao teorije zavjere, iako su ih kasniji izvještaji potvrdili.“
Wihbey, profesor na Univerzitetu Northeastern, rekao je da, iako inicijative za provjeru činjenica imaju ograničenja u mogućnosti rješavanja svih neslaganja o istini, one su primjer kontradiskursa koji je ključan za demokratska i otvorena društva.
„Tačno je da, u mnogim pitanjima, postoje sukobi vrijednosti, a ne samo činjenica, i teško je provjeravačima činjenica donijeti snažnu presudu o tome koja strana je u pravu. Ali, u gotovo svim okolnostima, dobro, rigorozno, na znanju utemeljeno novinarstvo može dodati kontekst i pružiti dodatne relevantne tačke oko pitanja o kojima se vodi rasprava“, rekao je.
„Idealna govorna situacija u demokratskom društvu je ona u kojoj se sukobljeni stavovi sudaraju i istina prevladava.“
Kakva je budućnost inicijativa za provjeru činjenica?
Iako studije pokazuju da napori za provjeru činjenica mogu imati pozitivan efekat na suzbijanje dezinformacija, čini se da je on skroman, umnogome zbog ogromne količine informacija na internetu.
Velika studija iz 2023. godine u SAD-u, u kojoj je učestvovalo gotovo 33.000 učesnika pokazala je da su upozoravajuće oznake i digitalno obrazovanje poboljšali sposobnost učesnika da tačno ocijene naslove kao istinite ili lažne, ali samo za 5-10 posto.
Donald Kimball, urednik Tech Exchangea u Institutu Washington Policy, pridružene organizacije konzervativne State Policy Network, rekao je da inicijative za provjeru činjenica u mnogim slučajevima nisu uspjele promijeniti mišljenja na isti način na koji zabrana Trumpa na glavnim društvenim mrežama nije učinila da njegovi sljedbenici nestanu.
„Mislim da u novoj medijskoj ekonomiji ‘provjerom činjenica’ ideje više ne ‘ubijate’“ rekao je Kimball za Al Jazeeru.
„Možda je u tradicionalnim medijima bilo lako ugušiti sve alternativne narative, ali sada ljudi mogu vidjeti mnoštvo pojedinaca koji se slažu s njima. Više niste ludi ako se ne slažete s provjerom činjenica kad možete vidjeti da i druge grupe i zajednice nisu zadovoljne time. Također mislim da su ljudi umorni od toga da im se govori kako ono što jasno vide pred sobom nije tačno.“
Wihbey je rekao da je historija medija puna novih oblika novinarstva koji su dolazili i odlazili kao odgovor na promjenjive društvene, kulturne i političke okolnosti.
„Možda će se pokret za provjeru činjenica pojaviti u novom obliku, ali precizna medijska forma i brend će se promijeniti, možda se to više neće zvati ‘provjeravanje činjenica’“, kazao je Wihbey.
„Nadam se da nećemo izgubiti poriv u novinarstvu da tragamo za empirijskim realnostima koliko je to ljudski moguće. Pritom ne mislim na neki vid arogancije i osjećaja da novinarstvo ima sve odgovore. Međutim, mislim da je pragmatični empirijski pristup, onaj koji kaže da smo otvoreni za promjenu mišljenja i koji traga za koherentnošću u obrascima činjenica i prihvata otvorenu debatu, ispravan stav profesionalnog novinarstva.“
(Al Jazeera/foto: Pixabay)