Skip to main content

Srpske nacionalističke pesme u evropskoj prestonici kulture

Vojvodina 17. нов 2022.
6 min čitanja

Sa bilborda u Novom Sadu, najvećem gradu Vojvodine na severu Srbije, pevač ekstremno nacionalističkih pesama Mirko Pajčin – poznat pod pseudonimom Baja Mali Knindža, poziva na svoj koncert.

„Volim ovaj grad, volim Novi Sad“ – poruka je kojom se najavljuje nastup zakazan za 18. novembar u velikoj dvorani Sportskog i poslovnog centra „Vojvodina“ (Spens).

Javno preduzeće Spens, u kojem je pevač iznajmio prostor, pod kontrolom je grada Novog Sada – gde je na vlasti koalicija oko Srpske napredne stranke predsednika države Aleksandra Vučića.

Nastup Baje Malog Knindže na Spensu izazvao je polemiku u delu javnosti – da li treba dozvoliti da se taj koncert održi u javnoj instituciji, u godini kada Novi Sad nosi titulu Evropske prestonice kulture.

Na upit Radija Slobodna Evropa o koncertu Baje Malog Knindže do objave teksta nisu odgovorili Grad Novi Sad i javno preduzeće Spens.

Baja Mali Knindža u nekim od svojih najpopularnijih turbo-folk pesama veliča osuđenike za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

‘Komercijalni sadržaj’

Za Slobodana Cvetkovića, funkcionera Socijalističke partije Srbije (SPS), koja je u vladajućoj koaliciji u Novom Sadu, koncert Baje Malog Knindže je „komercijalni sadržaj“.

„Sve ono što nije fašizam ili širenje mržnje prema građanima Vojvodine za nas je prihvatljivo. Ako Baja Mali Knindža pravi sadržaj za koji je određen broj ljudi zainteresovan, mi nemamo ništa protiv. Međutim, ako će to izazvati problem ili etničke nestabilnosti, apsolutno nismo za to“, rekao je Cvetković za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On je istakao da je tokom ratova devedesetih u Novi Sad stigao veliki broj građana koji su izbegli iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji pesme Baje Malog Knindže „doživljavaju na drugačiji način, jer su bili u situacijama da im je neko blizak poginuo, da su napustili svoje kuće“.

„Da li to treba da bude naš novosadski i vojvođanski ambijent? Verovatno da ne. Ali, da li je to realnost, da ti ljudi žele da izraze bunt i nezadovoljstvo što su morali da napuste svoja ognjišta? Očigledno da da“, rekao je funkcioner SPS-a.

‘Kulturni obrazac kao devedesetih’

Za Aleksandra Martona, portparola Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je u Novom Sadu takođe deo vlasti, Mirko Pajčin predstavlja jedan od „simbola propadanja društva“.

Na pitanje RSE da li je njegova stranka pokrenula pitanje održavanja koncerta, Marton je odgovorio:

„LSV ima ograničeno učešće u vlasti u Novom Sadu. Ono se odnosi samo na jedan segment, odnosno na jednog člana gradskog veća. Teško da mi u ovom trenutku, nažalost, možemo da utičemo na to“, izjavio je.

On je dodao da je u ovom slučaju trebalo da reaguje i država Srbija.

„Činjenica je da se radi o pevaču, ako se to uopšte može nazvati pevačem, koji već decenijama – od ranih devedesetih godina – širi versku, nacionalnu i svaku drugu mržnju, veliča osuđene ratne zločince i širi nacionalističku mitomaniju „, ocenio je Marton.

Dodaje i da se takvi koncerti dopuštaju jer „vlasti ne žele da se zamere desnom biračkom telu i da reaguju na te pojave“.

Kulturološkinja iz Novog Sada Aleksandra Đurić Bosnić izjavila je za RSE da je odluka da se Spens iznajmi pevaču nacionalističkih pesama „deo kulturnog i političkog stila aktuelnog režima i svih koji sa njim sarađuju“.

„Mi od devedesetih na ovamo imamo jedan isti politički ukus, isti ukus za nacionalistička modelovanja stvarnosti građana, iste opsesivne mantre o srpskom jedinstvu i srpskom svetu“, dodala je.

Ko je Baja Mali Knindža?

Mirko Pajčin, pod pseudonimom Baja Mali Knindža, popularnost je stekao tokom devedesetih godina.

U pesmama posvećenim „odbrani srpstva“, veličao je srpske snage koje su učestvovale u ratu na prostoru bivše Jugoslavije i njihove komandante.

„Pala je i Srebrenica, a pašće i Žepa/Republiko Srpska al’ ćeš biti lepa“, stihovi su pesme objavljene 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske počinile genocid u Srebrenici, gde je ubijeno preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka.

Vlasti u Srbiji negiraju da je u Srebrenici počinjen genocid, nazivajući ga „teškim“ i „strašnim“ zločinom.

Pevač je, između ostalog, objavio i pesme „Srpskim radikalima“. Na omotu kasete nalazio se lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, u Hagu osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja progona i deportacije Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, 1992.

Nakon devedesetih, kada su mu pesme imale ekstremno nacionalističku retoriku, Pajčin je počeo da peva o nostalgiji za „rodnim krajem“, aludirajući na teritorije van granica Srbije, o ljubavi i alkoholu.

U poslednjim pesmama ponavlja narativ zbog kojeg je stekao popularnost devedesetih.

Tako je u pesmi „Kosovo je Srbija“, pevao stihove „Čitav svet da vas brani, vi ste samo takozvani/Znam ja šta vas ubija, Kosovo je Srbija“.

Zvanična politika Srbije je da ne priznaje nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine.

Pajčin na Jutjubu (Youtube) ima gotovo 160 pratilaca, a na Instagramu ih je više od 100 hiljada. Pesme mu imaju višemilionske preglede, a redovno gostuje po diskotekama u Srbiji i na proslavama, kao što su rođendani i svadbe.

Koncert u Novom Sadu na godišnjicu pada Vukovara

Koncert u Novom Sadu zakazan je na dan kada se u susednoj Hrvatskoj obeležava godišnjica pada Vukovara. Nastup su hrvatski mediji nazvali „skandalom“.

Hrvatska odbrana Vukovara slomljena je 18. decembra 1991. godine, a Jugoslovenska narodna armija (JNA) i srpske paravojne formacije držale su grad pod opsadom tri meseca. ,

Nakon pada grada, samo iz vukovarske bolnice su odvedene najmanje 264 osobe – ranjenici, hrvatski policajci i vojnici i civili – i ubijene na poljoprivrednom dobru Ovčara nedaleko od grada.

U pesmi sa stihovima „Ne damo ti Tuđmane ni metra“, u kojoj se 1992. godine obraća bivšem hrvatskom predsedniku Franji Tuđmanu, Baja Mali Knindža peva: „Setićeš se nekad Vukovara, grada Knina i starog Mostara/ Boleće te i Kupreška vrata tamo više i nema Hrvata“.

Prateća grupa na koncertu Baje Malog Knindže u Novom Sadu biće „Minđušari“.

Taj bend, nastao na prostoru nekadašnje nepriznate Republike Srpske Krajine, devedesetih godina je pevao: „Sve će poći naopačke, za drugove zagrebačke/E, moj druže zagrebački eto nas kod vas u pljački/Mi ćemo vas opljačkati, a vi ćete svi plakati“.

Kulturološkinja Aleksandra Đurić Bosnić, govoreći o koncertu Baje Malog Knindže u Novom Sadu, ukazuje da bi promovisanje govora mržnje trebalo da bude kažnjivo.

„Međutim, mi imamo društvo gde se govor mržnje godinama ne sankcioniše, naša javnost je uronjena u govor mržnje iz provladinih tabloida i na društvenim mrežama“, dodaje.

Portparol LSV smatra da koncert „katastrofalno utiče“ na imidž grada, posebno u godini u kojoj Novi Sad ima titulu Evropske prestonice kulture.

„Svakako, ne mislim da tu lokalna vlast može bilo šta sama, bez asistencije i jasnog stava države da taj ekstremno desni, nacionalistički narativ ovog pevača nije dobrodošao na javnoj sceni“, dodao je.

‘Pogrešno i opasno’

Kao odgovor na najavu koncerta, na pojedinim bilbordima polepljeni su plakati „Vojvodina Vojvođanima“ neformalne organizacije „Mlada Vojvodina“.

Ova organizacija u javnosti zastupa stav da „Vojvodina treba da bude republika“, a u Novom Sadu su bile zapažene njihove akcije uništavanja grafita koji veličaju Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Na društvenim mrežama bilo je onih koji su nastup Baje Malog Knindže kritikovali, a Duška iz Novog Sada za RSE ističe da „ko god plati Spensu da nastupa, to pravo i dobije“.

„Ne vidim zašto bi to bio problem za Baju Malog Knindžu. Tu su svirali mnogi koji pripadaju istom miljeu, samo su malo ‘ušminkaniji’. Uostalom na koncert će ići oni koji plate kartu“, dodala je.

Novosađanka Milena je rekla da nema ništa protiv koncerta Mirka Pajčina „dok god je taj koncert u njegovoj organizaciji i o njegovim troškovima“.

„Da je on kojim slučajem, u organizaciji Grada, gradskih institucija ili fondacija poput Evropske prestonice kulture, to bih smatrala pogrešnim i vrlo opasnim“, smatra ona.

S druge strane, Nebojša iz Novog Sada ističe da je Spens javna svojina svih građana Novog Sada.

„Niko ne traži Šopena svake nedelje, ali nije loše imati bar neke standarde – tipa da ne gostuju pevači koji pevaju pohvalno o ratnim zločinima“, rekao je Nebojša.

Pesma Baje Malog Knindže u školi u Novom Sadu

Upravo je pesma Baje Malog Knindže krajem juna 2022. godine bila povod za incident u jednoj novosadskoj osnovnoj školi.

Nakon što se u javnosti pojavio snimak, na kojem deca od desetak godina iz osnovne škole „Vasa Stajić“ igraju uz stihove pesme „Ne volim te Alija“, Ministarstvo prosvete je saopštilo da će u toj obrazovnoj instituciji biti izvršen nadzor, a da će inspekcija utvrđivati odgovornost zaposlenih.

U pesmi se veličaju ratni zločini nad bošnjačkim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ministar prosvete Branko Ružić je tada ocenio da incident „nipošto ne odslikava situaciju i atmosferu u školama u Srbiji“ i da je to izolovan slučaj.

„U osnovi je jezivi populistički nacionalizam kojim se toksikuju mase, pogotovo mladi ljudi, nažalost“ – tako prisustvo repertoara Baje Malog Knindže u javnom diskursu opisuje kulturološkinja Aleksandra Đurić Bosnić.

Uz Baju Malog Knindžu veselili se Vulin i Dodik

Baja Mali Knindža, kao pevač koji otvoreno u svojim pesmama veliča ratne zločine, ne gostuje na javnim servisima u Srbiji.

Ipak, čest je gost drugih privatnih televizija sa nacionalnom frekvencijom.

Bivši ministar policije Aleksandar Vulin više puta je u javnosti pevao pesme Baje Malog Knindže.

U avgustu 2021. godine, na manifestaciji „Kočićev zbor“ u blizini Banjaluke u Bosni i Hercegovini, Vulin je sa tadašnjim članom Predsedništva BiH Miloradom Dodikom pevao pesmu „Pevaj Srbijo“.

Refren te pesme, pored ostalog, glasi: „Pevaj Srbijo, zemljo junaka/pevaj Srbijo, zemljo bitaka“. Nastavak pesme je: „Sad spomen osta na kome piše: Krvave bitke Srbi vodiše/Nek vetar tiho po polju piri/Nek naše srpstvo daleko širi“.

Istu pesmu je Vulin pevao na beogradskoj televiziji Pink sa nacionalnom frekvencijom.

Šta kaže zakon?

Prema Krivičnom zakoniku Srbije, kazna za raspirivanje nacionalne, rasne ili verske mržnje ili netrpeljivosti među narodima je od šest meseci do pet godina zatvora. Za teže oblike ovog krivičnog dela raspon zatvorske kazne je od godinu do deset godina.

Zakon propisuje i kaznu za negiranje genocida, od šest meseci do pet godina zatvora.

Međutim, ovaj član važi samo ukoliko se negiraju presude za genocid donete pred sudom u Srbiji ili Međunarodnim krivičnim sudom, ali ne i za presude pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju koji je presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, što Srbija ne priznaje.

(Nevena Bogdanović / Jovana Krstić, Slobodna Evropa / Foto: Autonomija)