Skip to main content

Sjećanja ne blijede: Obilježena 30. godišnjica masakra na Markalama

Jugoslavija 05. feb 2024.
2 min čitanja

"Dana 5. februara 1994. granata ispaljena sa Mrkovića ubila je 68 građana Sarajeva, dok ih je 142 teže ili lakše ranjeno"

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježen je Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine i 30. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12:10 i 12:20 sati, kada je sa na području Mrkovića ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara.

Pala je na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Cvijeće su položili predstavnici nekoliko nivoa vlasti, predstavnici udruženja i članovi porodica stradalih žrtava.

Cvijeće su, između ostalih položili, delegacija Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo s porodicama ubijenih i predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović.

‘Teško je, isto kao i onaj dan’

Vjera Tadić je bila na Markalama kako bi odala počast svim poginulim, ali i svojoj prijateljici Jadranki koja je među 68 ubijenih Sarajlija.

“Kao da je jučer bilo. Bila je subota. Stanovala je u blizini i došla je ovdje da kupi mlijeko djetetu. Stradala je. Navečer sam na televiziji saznala da je poginula, pročitala sam njeno ime. To je bio šok”, ispričala je Tadić.

Svake godine dolazi na Markale kako bi odala počast svim ubijenim.

“Kada se vratim unazad, isto je kao i onaj dan, baš teško”, dodala je Vjera.

Rafet Skenderović je u vrijeme masakra radio na Markalama.

“Ovdje su bili moji stolovi, na mjestu gdje je pala granata. Taj dan sam krenuo sa prijateljima sa kafu. Pala je granata. Njih dvojica su poginuli na licu mjesta. Meni ništa nije bilo. Bio sam između njih, tako je Allah odredio”, ispričao je Skenderović, prenijela je Anadolija.

“Krv je tekla do tramvaja. Bio je potok od krvi. Sve sam ljude poznavao. Pomagao sam da se povrijeđeni prenose, da se prevoze do bolnice”, rekao je Skenderović.

Skupština Kantona Sarajevo je proglasila 5. februar (dan masakra građana Sarajeva na pijaci Markale) – Danom sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva u periodu opsade 1992-1995. godine.

Haške presude

Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.

Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru pred kraj rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a ranjena 84 civila.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i komandant bosanskih Srba Ratko Mladić.

Za ubistva 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 njih osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

(Al Jazeera, foto: Radio Sarajevo)