Skip to main content

Simbol Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta u Aušvicu je čovek

Planeta 27. јан 2024.
2 min čitanja

Zemlje naslednice bivše Jugoslavije potpisale su konačno sporazum kao prvi korak ka vraćanju Jugoslovenskog paviljona

Lajtmotiv državne komemoracije na 79. godišnjicu oslobođenja najvećeg koncentracionog logora, Aušvica, u Poljskoj, a na Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, je čovek, a kao vizuelni simbol portreti logoraša, koje su oni sami slikali.

„Aušvic mnogi danas vezuju pre svega za teren logora – bodljikavu žicu, barake i stražarske kule. Pritom drama i značaj Aušvica nije vezana za predmete već za čoveka, preko milion pobijenih žrtava i preživele. Želimo da podsetimo na njihova lica koja su crtali oni sami“, kazao je o lajtmotivu ovogodišnje centralne komemoracije direktor Muzeja bivšeg nemačkog nacističkog logora Aušvic-Birkenau Pjotr Civinjski.

Deo od preko 4.500 umetničkih dela iz Aušvica, slika, crteža, skica koje su logoraši naslikali tokom boravka u logoru ili posle rata Civinjski želi da pripremi za kasniju stalnu izložbu u trenutno praznom prostoru logoraške kuhinje.

Glavne zvanice ovogodišnje komemoracije su preživeli, 20 logoraša iz Aušvica, a pred početak centralne komemoracije zajedno sa predstavnicima uprave Muzeja u Aušvicu položiće vence i zapaliće sveće kod Zida smrti gde su streljani logoraši dok Hitlerovi nacisti nisu izgradili gasne komore kao monstruozno oruđe za industrijsko ubijanje evropskih Jevreja.

Predveče će se svojom porukom sa ovog najvećeg jevrejskog groblja obratiti svetu preživela logorašica Halina Birenbaum i predstavnici Poljske i Izraela, a komemoracija se, kao i svake godine, završava molitvama i paljenjem baklji kod Spomenika žrtvama logora ispred ruševina gasnih komora.

Iako su vojnici Crvene armije na današnji dan pre 79 godina oslobodili logor, a sovjetski vojni zarobljenici predstavljaju brojnu grupu pobijenih u logoru, na komemoraciji ni ove godine neće biti ruske delegacije jer joj Muzej ne šalje pozivnicu od ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine.

Uoči ove, 79. godišnjice, zemlje naslednice bivše Jugoslavije potpisale su konačno u Parizu sporazum kao prvi korak ka vraćanju Jugoslovenskog paviljona koji je u baraci broj 17 postavljen 1963. a 2009. godine je izložba uklonjena da bi se osmislila nova, savremenija postavka, ali do danas nije vraćena.

Dan sećanja na žrtve holokausta obeležava se i u drugim mestima širom Poljske, ne samo u zloglasnim bivšim logorima Aušvic-Birkenau, Majdanek, Treblinka ili Sobibor.

Ulicama Varšave danas ponovo kruži stari prazan tramvaj sa Davidovom zvezdom kao podsećanje na jevrejske susede koje su nemačke okupatorske vlasti odvlačile iz Varšavskog geta na smrt u Aušvic i druge koncentracione logore koje su podigli u Poljskoj.

U 18 sati Poljaci širom zemlje svake godine postavljaju u prozore svojih domova sveće, zapaljene kao podsećenje na oko šest miliona žrtava Hitlerovog monstruoznog „konačnog rešenja jevrejskog pitanja“.

Logor u Aušvicu nemačke okupatorske vlasti podigle su na jugu Poljske kraj mesta Ošvjenćim, nemački naziv Aušvic, sredinom 1940. godine prvobitno da u njemu drže Poljake, ali od 1942. godine postaje centralno mesto likvidacije evropskih Jevreja.

Kompleks logora proširen je pored matičnog logora Aušvic na logor smrti sa gasnim komorama Aušvic-Birkenau, fabriku Aušvic III Monovic i još oko 40 manjih podlogora.

Hitlerov Treći rajh planirao je da likvidira svih oko 11 miliona evropskih Jevreja, pošlo mu je za rukom da do kraja rata pobije oko šest miliona, od toga približno polovinu čine poljski Jevreji, po procenama istoričara u samom Aušvicu, 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih evropskih naroda.

Od 1947. teren logora pretvoren je u memorijalni kompleks i muzej, a odlukom OUN od 2005. godine 27. januar, dan kada su sovjetski vojnici otvorili kapije logora i doneli spas za oko 7.000 preživelih u Aušvicu, među njima i 500 dece, obeležava se u svetu kao Dan sećanja na žrtve Holokausta.

(Beta/foto: Pixabay)