Skip to main content

Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanrednih izbora

Jugoslavija 27. апр 2023.
3 min čitanja

"Izmjenama je omogućio formiranje Vlade Federacije BiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine"

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je 27. aprila izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kao i krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini.

Izmjenama je omogućio formiranje Vlade Federacije BiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine.

Do sad je predsjednik Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.

Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo OHR, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za imenovanje potrebna prosta većina.

Novina je i da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH što do sad nije bio slučaj.

Vlada će biti imenovana ako u Domu naroda protiv imenovanja vlade ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

Vlada Federacije BiH nije formirana nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatica)iz Hrvatske demokratske zajednice BiH nije imala saglasnost oba potpredsjednika. Za imenovanje nove vlade saglasnost je dao Igor Stojanović (Srbin) iz Socijaldemokratske partije BiH.

Refik Lendo, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije, koja je opoziciona nakon opštih izbora prošle godine u BiH, svoj potpis u vezi formiranja vlade uslovljavao je ulaskom njegove stranke u vlast.

HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA i imaju većinu u Zastupničkom domu, kao i u Domu naroda.

Centralna izborna komisija BiH je 6. marta potvrdila izbor Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, predsjednice i dva potpredsjednika Federacije BiH, nakon čega je počeo teći rok od 30 dana za uspostavljanje nove entitetske vlade.

„Moja odluka uključuje kratku obavijest da Zastupnički dom mora čim prije glasati o vladi. Takvo odlučivanje nije moj posao već zadatak izabranih zvaničnika“, naglasio je Schmidt. Taj rok ističe sutra, 28. aprila.

Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora.

Predsjednik Federacije može još jednom predložiti novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika. Ako taj prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i kantonalne skupštine smatraju se raspuštenim.

Raspuštanjem kantonalnih skupština, automatski se raspušta i drugi, Dom naroda, budući da se izaslanici u tom domu delegiraju iz kantonalnih skupština.

Prijevremeni izbori raspisuju se sukladno Izbornom zakonu BiH za Zastupnički dom Federacije i skupštine kantona. Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaje mandat njihovom smjenom nakon ovih prijevremenih izbora.

Koje odluke je Schmidt još donio?

Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zajkona u Bosni i Hercegovini kako bi „ojačao integritet izbora“.

„Vidio sam neke vjerodostojne izbore o predizbornim i postizbornim nepravilnostima pa sam izmijenio Krivične zakone kako bih uključio novo krivično djelo izborno podmićivanje. Uključuje i podmićivanje svih izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima koji na taj način ispunjavaju svoje ciljeve“, kazao je Schmidt.

Šta je prethodilo Schmidtovoj odluci?

Rok za uspostavu Vlade Federacije BIH je istekao 8. aprila. Dan ranije, Schmidt je pozvao političare da se dogovore i poručio da novih upozorenje neće biti.

Aktuelna Vlada FBiH, u kojoj nedostaju tri ministra, imenovana je u februaru 2015. godine, nakon pretprošlih izbora održanih u oktobru 2014. godine.

Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine se vodeće stranke, bošnjačka Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH, nisu mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te trećeg partnera u vlasti.

Predsjednica FBiH Lidija Bradara (HDZ) i potpredsjednik Igor Stojanović (SDP) za predsjednika Vlade Federacije BiH predložili Nermina Nikšića, lidera SDP-a.

Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH

Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Odluka se odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u augustu 2021. godine.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine, i od opštih izbora 2018. je u „tehničkom mandatu“ iako Ustav BiH ne prepoznaje ovakav mandat.

Ovu vladu od 2015. godine čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)