U Hrvatskoj još uvijek tragamo za više od 1.800 nestalih osoba u Domovinskom ratu, i smatramo to apsolutno jednim od prioriteta vanjske i unutarnje politike Hrvatske, i nedavno smo to i istakli. Međutim, naš odnos u drugim zemljama, pod istim ratnim okolnostima, je suprotan, čak suprotan osnovnim idejama humanitarnog prava ali i međunarodne solidarnosti.

Ovo je u hrvatskom saboru u četvrtak kritikovala zastupnica opozicionog bloka Možemo Sandra Benčić, nakon što je Hrvatska demokratska zajednica u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH) podržala zaključak kojim se osporava zakon o zabrani negiranja utvrđenih ratnih zločina i presuđenih ratnih zločinaca u toj zemlji.

Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u utorak, delegati iz HDZ-a BiH, Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara, glasali su za zaključak Kluba srpskog naroda u kojem se traži da se poništi odluka bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja utvrđenih ratnih zločina i presuđenih ratnih zločinaca.

Nije bilo potrebne entitetske većine da bi zaključak u konačnici bio i usvojen, no ta je tačka izazvala val kritika ne samo u Bosni i Hercegovini već i u susjednoj Hrvatskoj.

„Građani u Bosni i Hercegovini još uvijek tragaju za 1.200 nestalih u genocidu u Srebrenici“, rekla je Benčić, dodajući da se uglavnom radilo o starijim maloljetnicima, od koji su neki u vrijeme nestanka bili petnaestogodišnjaci ili šesnaestogodišnjaci.

Šta će HDZ reći onima koji traže nestale u genocidu?

„Na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine glasalo se o zaključku koji je predložio Klub srpskog naroda u kojem su tražili da oni koji su kreirali odluku o zabrani negiranja genocida u Srebrenici istu i ponište. Osim političkih predstavnika Srba za ovu odluku su glasali i HDZ-ovi delegati u Domu naroda, imenom i prezimenom: Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara. Sramotno da su još jednom predstavnici HDZ-a u Bosni i Hercegovini digli ruku protiv zabrane negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, sramotno je da su to isti napravili u travnju ove godine kada su glasali protiv izmjena kaznenog zakona kojim bi se zabranilo negiranje genocida“, rekla je Benčić, uz pitanje „što će HDZ govoriti onima koji traže nestale u genocidu u Srebrenici?“

„Da to nije bio genocid? Hoćete i to reći? Hoće li im to poručiti Dragan Čović“, pitala je Benčić. „Na čiju se stranu svrstava HDZ i njihov veliki predstavnik u Bosni i Hercegovini […]“

„Kako nas nije sram i pred nama samim ali i međunarodno, biti protiv onoga što je civilizacijska činjenica, i kako možemo ne samo ne osuditi, nego još stajete na stranu onih koji negiraju genocid […] Istovremeno ćete u ovom Saboru usvajati konvencije o nestalim i naglašavati da je to osobito za nas bitno, jer imamo to iskustvo“, rekla je Benčić.

Premda se odluka visokog predstavnika – tumača Daytonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine – odnosi na zabranu negiranja zločina i veličanje zločinaca na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, njoj se opetovano protive političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, za koje status heroja još uvijek uživaju i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, nekadašnji vojni i politički čelnik tog entiteta, obojica osuđeni za genocid u Srebrenici i druge zločine.

(AJB/Agencije)