Moskva je sagledavala bliske odnose s balkanskim zemljama kao sredstvo za sprječavanje njihova pristupanja i NATO-u i EU, te način projektovanja svoje pomorske moći u Sredozemlju, što je još jedan dugogodišnji cilj ruske državne strategije.
Crna Gora je, na primjer, imala posljednje ne-NATO luke na Jadranskom moru prije nego što se pridružila Alijansi 2017. godine — procjenjuje Savjet za vanjske odnose (Council on Foreign Relation), referentna think tank organizacija iz Njujorka (cfr.org).
U danas objavljenoj analizi „Ruski uticaj na Balkanu”, piše da se „Rusija oštro protivila pristupanju Crne Gore Alijansi, obećavajući neodređenu odmazdu ako se pridruži”.
„2016. crnogorski tužioci optužili su ruske obavještajne agente za pomoć u planiranju državnoga udara s ciljem svrgavanja pro-NATO vlade; osude u ovom slučaju poništene su u žalbenom postupku 2021, a priroda događaja ostaje sporna”.
U analizi se, dalje, napominje da su „pokušaji da se balkanske nacije uvedu u zapadne institucije dosljedno nailazili na otpor Rusije i lokalnih nacionalističkih i separatističkih grupa koje podržava; uz aveti neriješenih sukoba, koji prijete u Bosni i Hercegovini, te između Srbije i Kosova, Moskva nastoji iskoristiti tekuću nestabilnost kako bi održala svoj uticaj i oslabila EU i NATO”.
„Ruski pristup usredotočen je na pronalaženje jeftinih ili asimetričnih načina za usporavanje integracije Balkana u zapadne institucije uz produbljivanje veza sa Srbijom i srpskim grupacijama u cijeloj regiji. Nastoji iskoristiti regionalne podjele i pojačati napetosti između etničkih i vjerskih zajednica. Dodatno, ruska vlada mobiliše firme pod državnom kontrolom, uključujući energetski div ‘Gazprom’ i državnu banku ‘Sberbank’, za ulaganja u cijeloj regiji za koja računa da će ojačati njezin politički utjecaj”.
„Moskva se takođe pokazala vještom u brisanju granica između službenih i neslužbenih državnih akcija, često usmjeravajući svoju potporu preko opunomoćenika (proksija). Njeguje uticaj u nizu nevladinih punktova, kao što je podrška klubovima, školama, sportskim timovima, vjerskim centrima, medijskim kućama i grupama ratnih veterana. Njegovanje ove meke moći daje Rusiji uticaj na široki dio društva, a istovremeno nudi Kremlju mogućnost poricanja”.
„Rusija takođe ima uticaj kroz vjerske veze. Srpska pravoslavna crkva očekuje da će je veća Ruska pravoslavna crkva podržati”, navodi se u analizi Savjeta za vanjske odnose.
STUPS: Diplomatija