Skip to main content

Radikal kuću u Hrtkovcima označio kao glavni četnički štab

Info 30. сеп 2020.
2 min čitanja

Visoki funkcioner Srpske radikalne stranke Đurađ Jakšić objavio je na Tviteru fotografije kuće za koju je naveo da je “glavno četničko uporište”, i to u selu Hrtkovci u opštini Ruma, koje je devedesetih godina prošlog veka bilo sinonim za proterivanje Hrvata iz Vojvodine, zbog kojeg je lider radikala Vojislav Šešelj osuđen pred Haškim tribunalom na deset godina robije.

“Doterali smo malo fasadu! Hrtkovci – glavno četničko uporište!”, napisao je Jakšić na Tviteru.

“Ajmo još jedan krug…Hrtkovci – glavni četnički štab iz drugog ugla. P.S. Upalio se dosmanlijski ološ, drugosrbijanci, kojekakve iskompleksirane bitange, ustaše, autonomaška govna – samo za tu bandu jedna slika sa levog krila”, naveo je Jakšić.

Šešelj je nakon povratka iz zatvora kupio kuću u Hrtkovcima, u kojoj je 2019. godine održan kongres radikala, na kojem je Šešelj ponovo izabran za predsednika stranke.

On je 6. maja 1992. godine na mitingu radikala u Hrtkovcima pročitao imena 17 meštana hravtske nacionalnosti kojima je javno poručeno da se moraju iseliti, jer će u suprotnom biti proterani.

Haški tribunal je zaključio je da je Šešelj govorom koji je u tom selu održao podstakao progon, deportaciju i prisilno premeštanje Hrvata iz Hrtkovaca.

Kako je pisalo u optužnici haškog tužilaštva, nakon Šešeljevog govora u Hrtkovcima je počela kampanja etničkog proterivanja usmerena protiv nesrba, naročito Hrvata.

Prema podacima nevladinih organizacija, početkom devedesetih godina oko 450 porodica je bilo primorano da napusti svoje kuće i odseli se u Hrvatsku. Haški tribunal je na suđenju priložio listu od 722 imena Hrvata proteranih iz ovog sela.

Svake godine na godišnjicu od održanog mitinga u Hrtkovcima Zajednica proteranih Hrvata iz Srema, Bačke i Banata, sa sedištem u Zagrebu, podseća javnost na tadašnje događaje.

Bilo je to vreme zastrašivanja smrću, batinanja, pretnji telefonima, Hrvati su nazivani ustašama, inscenirane su tuče mladića koji su došli i starosedelaca koji su rođeni u Hrtkovcima, maltretiran je tadašnji župnik crkve svetog Klementa u Hrtkovcima Nikola Kraljević, a meštanin Mijat Štefanac pronađen je mrtav u ataru između Hrtkovaca i Nikinaca”, piše “Hrvatska riječ”.

Dodaje se da je čak i ime sela bilo promenjeno iz Hrtkovaca u “Srbislavci”, a scenario etničkog proterivanja sprovodio se u celom Sremu.

Na primer, u Kukujevcima je tokom ratnih devedesetih od dve hiljade pripadnika hrvatske nacionalne zajednice ostalo da živi samo njih petnaestak, a rezultat te nacionalističke politike je 25 brutalno ubijenih Hrvata i progonstvo oko 40.000 Hrvata iz Srema, navodi taj nedeljnik.

Nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo iz Beograda objavila je prošle godine publikaciju “Dosije: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini”, a ovom temom bavi se i nevladina organizacija Vojvođanski građanski centar iz Novog Sada.

Kampanja proterivanja Hrvata iz Vojvodine, čiji se intenzitet menjao i dostizao vrhunce u drugoj polovini 1991. godine, od proleća do jeseni 1992. i u leto 1995. godine, rezultirala je proterivanjem nekoliko desetine hiljada Hrvata iz Vojvodine, pisao je ove godine nedeljnik na hrvatskom jeziku “Hrvatska riječ” iz Subotice.

(Beta)