Skip to main content

Presuda egipatskim aktivistima uprkos međunarodnim pritiscima

Marginalci 22. дец 2021.
3 min čitanja

Sud u Kairu je izrekao višegodišnje zatvorske kazne trojici egipatskih aktivista među kojima je i istaknuti učesnik protesta 2011, uprkos međunarodnim pritiscima, ali i naporima zemlje da popravi stanje ljudskih prava zbog kojeg je u sporu sa Zapadom, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svetskih medija.

Ala Abdel Fatah, sekularni kritičar režima i ikona egipatske revolucije 2011, osuđen je 20. decembra na pet godina zatvora zbog širenja lažnih vesti, ukazuje Fajnenšel tajms.

On je osuđen zbog „širenja lažnih vesti koje narušavaju nacionalnu bezbednost“ zbog retvitovanja i na presudu se ne može uložiti žalba.

Mohamed Baker, jedan od advokata Abdela Fataha, osuđen je na četiri godine zatvora po istoj optužbi. Obojica su uhapšena 2019. i proveli su skoro dve godine u pritvoru. Slična zatvorska kazna izrečena je i blogeru Mohamedu Ibrahimu.

Programer Abdel Fatah (40) bio je istaknuti aktivista tokom pobune 2011. kojom je svrgnut autokratski predsednik Hosni Mubarak koji je vladao Egiptom 30 godina.

Mubarakov pad doveo je do kratkog i haotičnog demokratskog eksperimenta koji se završio 2013. kada je Abdel Fatah al-Sisi, sadašnji predsednik i bivši vojni general, predvodio puč protiv izabranog islamističkog predsednika.

Vlasti su tada Muslimansko bratstvo, islamističku organizaciju koja je pobedila na izborima 2012, proglasile terorističkom grupom i uhapšene su hiljade islamista, ali su na udaru bili i sekularni aktivisti, novinari, blogeri i drugi kritičari režima.

Egipatski sud osudio je trojicu istaknutih aktivista uprkos međunarodnom pritisku da budu oslobođeni u slučaju koji je izazvao kritike zbog stanja ljudskih prava u toj zemlji, ističe Volstrit džurnal.

Presuda trojici aktivista je poslednji u nizu slučajeva zbog kojih lokalne i međunarodne grupe za ljudska prava optužuju Sisijevu vladu za kršenje ljudskih prava, pošto su desetine hiljada ljudi uhapšene u obračunu vlade s političkim protivnicima od vojnog udara 2013, navodi list i ukazuje da su aktivisti, novinari i borci za ljudska prava proveli godine u zatvorima bez optužbi po egipatskom sistemu predsudskog pritvora.

Stanje ljudskih prava u Egiptu je izvor sporenja Kaira i Zapada. Administracija predsednika SAD Džoa Bajdena, koja nastoji da ljudska prava i demokratiju budu u temelju njene spoljne politike, u septembru je uskratila 130 miliona dolara vojne pomoći Egiptu zbog pitanja ljudskih prava, mada Vašington nastavlja da sarađuje s Kairom na regionalnim bezbednosnim problemima i u drugim oblastima.

Presude aktivistima sugerišu da egipatska vlada nije smanjila suzbijanje disidenata, uprkos naporima da poboljša svoj imidž po pitanju ljudskih prava, priznajući da međunarodne kritike štete njenom diplomatskom položaju i ekonomskim interesima, ističe Njujork tajms.

Egipatska vlada najavila je strategiju za unapređenje ljudskih prava u narednih pet godina, ali kritičari kažu da je bilo malo naznaka bitnijih promena, već da je reč samo o pozi kako bi se odvratila pažnja od represije.

Vlada je u oktobru ukinula četvorogodišnje vanredno stanje, ali je predsedniku i službama bezbednosti dala ovlašćenja koja im i dalje daju slobodu da guše proteste i kontrolišu medije. Vlasti su oslobodile nekoliko istaknutih aktivista iz zatvora, mada su hiljade i dalje u zatvoru, dok sudovi nastavljaju da presuđuju drugima.

Egipatske vlasti uporno osporavaju optužbe za kršenje prava, koje zvaničnici i provladini mediji često prikazuju kao deo zavere za rušenje države, ukazuje list. Oni tvrde da su bile potrebne izuzetne mere za vraćanje stabilnosti posle previranja koja su potresla državu nakon pobune 2011. kojom je svrgnut Mubarak.

Sisi je posle preuzimanja vlasti nadzirao brutalno kršenje građanskih prava, gušenje političke opozicije i javnog izražavanja neslaganja, kao i korišćenje sile za suzbijanje protesta. Grupe za ljudska prava kažu da je obračun rezultirao stotinama mrtvih i da su desetine hiljada ljudi zatvorene.

Presuda na pet godina zatvora Abdelu Fatahu je poslednji preokret u sagi u kojoj je on veći deo poslednje decenije proveo iza rešetaka, ukazuje Vašington post.

Abdel Fatah je jedan od nekoliko članova njegove porodice koji su bili u zatvoru. Njegova mlađa sestra Sana Seif osuđena je u martu za širenje lažnih vesti, zloupotrebu društvenih medija i vređanje policajca na dužnosti. Amnesti internešenal opisao je njenu osudu kao „razoran udarac pravu na slobodu izražavanja u Egiptu“.

Abdel Fatah, čiji je otac bio istaknuti advokat za ljudska prava, a majka profesorka i aktivistkinja, proveo je godine u zatvoru pod više egipatskih vlada.

On je bio u zatvoru na 45 dana 2006. pošto se pridružio antivladinim protestima, a ponovo je pritvoren 2011. kada je usred talasa demonstracija širom arapskog sveta bio aktivan u pokretu koji je iznudio Mubarakovu ostavku.

U potonjim godinama, Abdel Fatah je optužen za organizovanje nezakonitog protesta, posle čega je osuđen na pet godina zatvora. Pušten je 2019. godine pod uslovom da se svake noći javlja u lokalnu policijsku stanicu u kojoj je mesecima spavao, ali je ubrzo ponovo zatvoren.

U eseju objavljenom u Njujork tajmsu 17. decembra, njegova majka, Laila Sueif, napisala je da je većinu vremena u zatvoru proveo „bez optužbi, u predsudskom pritvoru“ i da mu se „sudi za retvitovanje tvita o zatvoreniku koji je umro posle mučenja, u istom zatvoru u kojem se Ala sada nalazi“.

(Beta, arhivska foto: Beta-AP)