"Mi nekako želimo kao odrasli očuvati jednu idealnu sliku sveta, da je svet sigurno mesto. I u tom sistemu decu izlažemo svesno ili često nesvesno, opasnostima".
![](https://autonomija.info/wp-content/uploads/2022/11/zene-nasilje-Jedina-moja_foto-Marija-Erdelji-1-1024x732.jpg)
Seksualno nasilje nad decom od strane porodice i bliskih prijatelja je tabu tema o kojoj se najčešće ćuti, ali koja je itekako prisutno u društvu. Zašto je važno verovati deci koja prolaze kroz ovaj pakao i kako im pomoći tema je emisije „Hajde da razgovaramo“ na Euronews Srbija.
Gošće emisije su Tamara Srijemac, autorka teksta „Poziv u pomoć: Važno je verovati deci“, koji je objavio Vojvođanski istraživačko-analitički centar, Aleksandra Petrovski, autorka slikovnice „Gaćoslav“ i Anesa Vilić, psihoterapeutkinja iz Sarajeva.
U pitanju je veoma osetljiva tematika koju i sa novinarske strane nije lako obraditi na etički način, bez zalaženja u senzacionalizam i ugrožavanja bezbednosti žrtava.
Srijemac se suočila sa mnogim izazovima prenoseći priču njene sagovornice, majke iz Vojvodine, čije je dete bilo žrtva seksualnog zlostavljanja u oviru porodice.
„Ona je meni zaista mnogo stvari iznela i to je možda i bio najteži izazov, kako napraviti balans. Šta zapravo od svega toga staviti u tekst jer to što se ona meni poverila, što je iznela brojne detalje i otkrila mnogo okolnosti iz njenog života, ne znači da ja to treba da zloupotrebim i da se tim raspolažem i na tacni ponudim javnosti“, kazala je ona i dodala da je svrha teksta bila da poruči da se da se seksualno nasilje prema deci dešava, da su najčešće zlostavljače osobe iz našeg bliskog okruženja, i da ponudi informacije kome se osobe mogu obratiti za pomoć.
„Sve ono što je višak može da sklizne u senzacionalizam i da doprinese većoj šteti nego koristi“, naglašava ona.
![](https://autonomija.info/wp-content/uploads/2022/07/Tamara-Srijemac-foto-Marija-Erdelji-1024x684.jpg)
Dodaje da smo, nažalost često nesvesni da se ovakve stvari dešavaju deci i da se priče o tome najčešće guraju pod tepih.
„Majka iz moje priče je zaista jedna hrabra i osvešćena žena i njen motiv je zaista bio da dalje pomogne svima koji se možda nalaze u ovom problemu, zato što je i ona imala taj proces suočavanja sa tim procesuiranjem u svojoj glavi svega što se dešava i obraćanjem za pomoć. Kada je donekle sve leglo, ona je poželela bukvalno da vrišti naglas svemu tome i da nas sve nekako prodrma i da kaže ‘E pa to se dešava!'“, kazala je novinarka.
Druga gošća emisije bila je autorka slikovnice „Gaćoslav“ Aleksandra Petrovski, kojom želi da deci u predškolskom i ranom školskom uzrastu pojasni šta su to lične granice, kako da se postaraju za bezbednost svog tela, šta su to primereni, a šta neprimereni dodiri. Ona decu kroz slikovnicu upoznaje i sa, kako ga je nazvala, pravilom donjeg veša.
„Pravilo donjeg veša je da ono što je ispod mog ili kupaćeg kostima ili gaća samo za mene i ne pokazuje se i ne dodiruje od strane drugih osoba. Tu naravno imamo neke izuzetke i u slučajevima i kada su u pitanju određene osobe od poverenja, ali to je deci vrlo jasan znak i merilo“, navela je Petrovski.
Kada je u pitanju najbolji pristup kako deci objasniti ovu tematiku Petrovski kaže da se može početi u najranijem uzrastu, ali da im ne treba govoriti o nečemu najstrašnijem.
„Počne od skidanja pelena, kada dete krene da nosi gaćice, da se presvlači u slučaju da treba to da čini na javnom mestu, da se zaštiti nekako, da se na plaži nosi kupaći kostim, odnosno da se nose gaćice“, kaže ona.
Psihoterapeutkinja iz Bosne i Hercegovine Anesa Vilić kaže da je statistika pokazatelj onoga što se zapravo dešava, kao i da odrasli nekada stvaraju idealizovanu sliku stvarnosti.
„Mi nekako želimo kao odrasli očuvati jednu idealnu sliku sveta, da je svet sigurno mesto. I u tom sistemu decu izlažemo svesno ili često nesvesno, opasnostima. Statistika je neumoljiva. Evropa je još pre par godina izbacila statistiku vezanu za seksualno zlostavljanje, koja je potvrđena i u Americi i na regionalnim statistikama. Službeno, svako peto dete ima iskustvo seksualnog zlostavljanja do svoje 18. godine. To, naravno, ne moraju biti samo oblici direktnog seksualnog zlostavljanja putem penetracije“, rekla je ona i nastavila:
„Razni su oblici seksualnog zlostavljanja, kako decu možemo zlostavljati od izlaganja neadekvatnim sadržajima, što je sad u onlajn sistemu još izraženije, do različitih neadekvatnih dodira, do konačno, silovanja i penetracije“, rekla je psihoterapeutkinja i dodala da češće devojčice uočavamo kao zlostavljane nego dečake jer je stigma na dečacima veća zbog ideje o homoseksualnosti i svegu što prati tu tabu temu“
(Euronews Srbija, Foto: M. Erdelji)