Skip to main content

Popov: Proces decentralizacije pod znakom pitanja

Info 25. нов 2009.
2 min čitanja

Aleksandar Popov
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ocenio je da način na koji se vodi rasprava o vojvođanskom statutu već duže od godinu dana unosi veliku sumnju i u to da postoji spremnost političke elite za otvaranje procesa decentralizacije vlasti u Srbiji u neko dogledno vreme. On je u izjavi za „Dnevnik“ podsetio na to da je Vlada Srbije formirala Nacionalni savet za decentralizaciju, kao i ekspertsku grupu koja bi trebalo da predloži strategiju ovog procesa, ali smatra da je veliko pitanje kakvi će biti konkretni efekti njihovog rada „ako je sudbina vojvođanskog statuta ovakva“.
– Sve ove igre koje su se dešavale oko statuta Vojvodine demonstriraju osoran odnos i vladajućih stranaka i opozicije prema procesu decentralizacije. Ako je nekom bitan zarez u definisanju statusa Novog Sada kao glavnog grad ili glavnog administrativnog centra Vojvodine, i ako je ideja da se kroz tu formulaciju spreči navodni separatizam u Pokrajini, onda je to samo zamajavanje da na dnevni red ne bi došla suštinska pitanja. Zato mislim da je ceo „paket“ decentralizacije zapravo ovim doveden u pitanje – kaže Popov.
Po njegovim rečima, suštinsko pitanje decentralizacije jeste raspodela novca između različitih nivoa vlasti, odnosno raspodela obaveza i odgovornosti. Naš sagovornik smatra i da su očekivanja građana Vojvodine od novog statuta veća od onog što taj akt objektivno donosi, „pošto su svakodnevno bili bombradovani porukama da Vojvodina time dobija ono što niko u svetu nema“. A uz to, kako je naveo, niko nije ni pročitao statute evropskih regija koji sadrže mnogo šire okvire autonomije.
– Dakle, s jedne strane imamo prevelika očekivanja građana Vojvodine u odnosu na ovaj statut, dok, s druge strane, imamo tvrdnje da je ovo početak secesije i usvajanje statuta upoređuje se s dešavanjima s Kosovom. Tako da postoji velika zbunjenost u javnosti. Uz to, očigledno ni oni koji bi morali znati više nisu sigurni šta tačno piše u konačnoj verziji tog akta. Kako bi onda o svemu tome pravu sliku mogli imati građani, i Vojvodine i cele Srbije? – ističe Popov.
On smatra da je način utvrđivanja vojvođanskog statuta poruka i drugim regionima u Srbiji da je ono što je kroz ovaj akt dato Vojvodini – „plafon“. Po njegovim rečima, zato će ostalim regijama koje, uz to, nemaju tradiciju autonomije, biti mnogo teže da ostvare i taj nivo autonomije.
– Pitanje je onda čemu se oni uopšte mogu nadati? Jer, šta zapravo mogu dobiti ako će imati čak i manje od fasadne autonomije kakvu ima Vojvodina? – ukazuje Popov.
Popov, međutim, napominje da je još uvek otvoreno pitanje vraćanja imovine lokalnim samoupravama i Pokrajini, kao i definisanje izvornih prihoda nižih nivoa vlasti. On kaže da zatvaranje tog pitanja zavisi isključivo od političke volje, te da nije izvesno koliko će se s tim procesima odugovlačiti, bez obzira na to što su za njih životno zainteresovane sve lokalne samouprave u Srbiji.
Dnevnik, B. Dragović-Savić