Skip to main content

OSCE: Političke frakcije ometaju procesuiranje ratnih zločina u BiH

Jugoslavija 28. jun 2022.
4 min čitanja

"I dalje sveprisutno negiranje i relativizacija genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina"

Pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini (BiH) neće okončati procesuiranje predmeta ratnih zločina do kraja 2023. godine što je krajnji rok koji su vlasti same zacrtale u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, naveli su iz Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) u BiH.

Kathleen Kavalec, voditeljica Misije OSCE-a u BiH, naglasila je kako žrtve zaslužuju pravdu, ali da nekoliko gorućih problema stoji na putu prema pravdi.

“Političke frakcije i dalje ometaju punu provedbu revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Mnoge osumnjičene osobe su u inozemstvu i nisu dostupne pravosuđu u BiH. Potrebno je značajno poboljšanje regionalne suradnje kako bi ovaj problem prestao ometati rad na tim predmetima”, kazala je Kavalec tokom predstavljanja izvještaja o procesuiranju ratnih zločina u BiH u utorak, 28. juna u Sarajevu.

U izvještaju “Utrka s vremenom – Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH” se navodi kako je krajem 2021. godine ostalo gotovo 500 neprocesuiranih predmeta s poznatim počiniteljima.

Tu je i oko 1.250 predmeta u kojima su počinitelji nepoznati te više od 2.000 predmeta za koje je navedeno da “nije izvjesno postojanje krivičnog djela”.

Svjedoci bez institucionalne podrške

Krivična djela ratnih zločina ne zastarjevaju. Vijeće ministara BiH je u decembru 2008. godine usvojilo “Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina”. Strategija je zamišljena kao niz smjernica za procesuiranje predmeta ratnih zločina do kraja 2023.

U septembru 2020. usvojena je Revidirana strategija koja je imala za cilj jačanje mehanizama za praćenje njezinog provođenja. Međutim, Vijeće ministara još uvijek nije imenovalo predviđeno Nadzorno tijelo koje je nadležno za praćenje.

“Hoće li biti potrebno produženje roka? Nadam se da neće i da će svi slučajevi biti čim prije procesuirani. Mislim da fokus treba biti na ubrzanju procesa i nadamo se da će se ovo sve završiti u zadanom roku”, kazala je Kavalec.

Ona je podsjetila da je od kraja rata (1992. – 1995.) prošlo više od 25 godina te da su sudovi u BiH od tada do danas donijeli presude u oko 600 predmeta ratnih zločina.

Dodala je da su kapaciteti pravosudnih institucija stalno ograničeni te da napredak u procesuiranju koči i nedostatak institucionalne podrške žrtvama i svjedocima.

Misija OSCE-a u BiH je u septembru 2020. predstavila izvještaj Joanne Korner, nekadašnje više tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH

“Tužiteljstvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina”, zaključila je tad britanska sutkinja.

Voditelj delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler nadovezao se na Kavalec konferenciji za medije 28. juna ove godine da se mora sačekati kako bi se vidjelo hoće li vlasti u BiH ići na produženje roka.

“Čini se da neće moći to ispuniti. Želim naglasiti da EU neće ostaviti BiH samu. Ovo je jako važna tema za zemlju, za ozdravljenje. To je i jedan od 14 uvjeta koje je EU postavila pred BiH na njenom pristupnom putu prema članstvu u EU. Spremni smo pomoći ako se taj rok bude morao produžiti”, kazao je Sattler.

Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa o tome da je protekla godina otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kriminalizirao negiranje genocida i drugih ratnih zločina, ali da tužilaštva nisu podigla nijednu optužnicu iako je podneseno oko 50 krivičnih prijava, Kavalec je kazala kako “ne komentiraju pojedinačne slučajeve”.

Negiranje genocida je jako štetan akt koji se treba istražiti i procesuirati u skladu s postojećim zakonodavstvom. (Negiranje je) štetno za društvo, sprječava pomirenje i stvara još više problema. Stoga, mi podržavamo bavljenje tim pitanjem”, kazala je Kavalec.

Izbjegavanje “složenih” predmeta

U izvještaju OSCE-a o procesuiranju ratnih zločina u BiH se navodi da se u godišnje u prosjeku riješe 42 predmeta te da bi, ako se nastavi tim tempom, biti potrebno još šest godina da se okonča postupak u samo onih 245 predmeta koji su pred sudovima, ne uzimajući u obzir neriješene predmete.

Ukazuje se i na “obvezu tužitelja da ispune normu” što je, kako se navodi u izvještaju OSCE-a “možda dovelo do toga da su neki tužitelji Tužiteljstva BiH provodili istrage i podnosili optužnice u predmetima koji su jednostavniji i lakši za rješavanje, a ne dovoljno složeni da bi zahtijevali procesuiranje pred Sudom BiH”.

Kod usvajanja Revidirane državne strategije za procesuiranje ratnih zločina uspostavljeni su i kriteriji prema kojima se ocjenjuje složenost predmeta, prema težini krivičnog djela te ulozi osumnjičenih počinitelja.

Najsloženiji predmeti, uključivo optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti, komandnu odgovornost i udruženi zločinački pothvat procesuirali bi se na državnoj razini pred Sudom BiH.

Manje složeni predmeti procesuirali bi se pred sudovima na nižim razinama pred sudovima u jednom od dva bh. entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te u Brčko distriktu BiH kao trećoj administrativnoj jedinici.

Tužiteljstva u BiH su do kraja prošle, 2021. godine riješila 59 posto neriješenih predmeta koji postoje od 2014. godine u kojima je osumnjičena osoba poznata. Broj neriješenih premeta se smanjio sa 1.210 u 2014. godini na 495 neriješenih predmeta na kraju 2021. godine.

“Postotak osuđenih lica na državnom nivou pao je s 86 posto u 2014. godini na 39 posto u 2018. godini, da bi se ponovo povećao na 50 procenata u 2020. Taj postotak je u 2021. godini iznosio 86 posto”, navodi se u izvještaju Misije OSCE-a u BiH. U 2021. godini podignuta je 21 optužnica.

Imenovanje tužitelja po “etničkoj zastupljenosti”

Misija OSCE-a u BiH ukazuje na činjenicu da je u novembru 2013. godine Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH, institucija nadležna za imenovanje sudaca i tužitelja, imenovalo 13 tužitelja u Tužiteljstvo BiH.

“Osam kandidata na rang listi koju je predložilo Podvijeće za imenovanja se nalazilo na 20., 30., pa čak i 40. i nekom mjestu na listi. Svi ti tužitelji su raspodijeljeni u Posebni odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH, a ni Podvijeće za imenovanja, ni sam VSTV nisu dali konkretne razloge zašto su baš ti kandidati bili imenovani”, naglasio je OSCE.

Konstatira se kako VSTV, kako bi zadovoljio “etničku zastupljenost” često na rukovodeće pozicije u pravosuđu imenuje kandidate koji nisu bili najviše rangirani, niti su posjedovali ranije iskustvo u procesuiranju predmeta ratnih zločina ili općenito složenih krivičnih predmeta iako Vijeće Evrope, čiji je član i BiH, nalaže da suce i tužitelje “treba imenovati na osnovu stručnosti, iskustva i radnih rezultata”.

OSCE navodi da od 245 predmeta, koji su u fazi postupka pred sudovima u cijeloj BiH na kraju 2021., u ukupno 94 postupaka stotinu optuženih nisu dostupni sudovima u BiH.

Osim toga, OSCE navodi da “ne postoji centralizirani mehanizam ili sistem za evidentiranje zaštićenih svjedoka u BiH koji bi omogućio tužiteljima da osiguraju da se zaštitne mjere određene ugroženom svjedoku u jednom postupku provode i u budućim postupcima”.

U izvještaju OSCE-a se navodi i da je u BiH i dalje sveprisutno negiranje i relativizacija genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina. Naglašava se kako “određeni politički subjekti” i dalje iznose suprotstavljene narative o presudama i činjeničnim događajima koje su jasno utvrdili domaći i međunarodni sudovi, kao što je, na primjer, genocid počinjen u i oko Srebrenice u julu 1995.

(Radio Slobodna Evropa, foto: N1)