Skip to main content

Odgovor na Otvoreni Balkan: Model povezivanja u kojem Srbija nema mogućnost blokade

Jugoslavija 01. апр 2023.
2 min čitanja

„Otvoreni Balkan“ ne garantuje nepromjenjivost granica, načelo ravnomjernog i održivog razvoja, niti se temelji na principu matrične ravnopravne saradnje učesnika u inicijativi

Nova regionalna platforma „Zapadni Balkan KVAD – 100 odsto usklađenost sa spoljnom politikom EU“, koju su u Skoplju pokrenule Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo predstavlja inicijativu koja je komplementarna sa Berlinskim procesom, a evroatlantski partneri podstakli su njeno formiranje kako bi okupili države koje zaista nastoje postati članice Evropske unije, ocijenio je za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Platformu su u srijedu lansirali ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani, ministarka za Evropu i spoljne poslove Albanije Olta Džaka, zamjenik ministra spoljnih poslova i dijaspore Kosova Krešnik Ahmeti i spoljnopolitički savjetnik crnogorskog premijera Đorđe Radulović.

(NE)USKLAĐENOST

Oni su na sastanku u Skoplju razgovarali o punoj usklađenosti država koje predstavljaju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i ocijenili da to predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta zemalja koje teže članstvu u EU.

Ta vijest odmah je izazvala burne reakcije u susjednoj Srbiji, koja nije stoprocentno usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i koja odbija da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Prorežimski mediji bliski predsjedniku te države Aleksandru Vučiću, ali i ruski Russia Today i Sputnjik okarakterisali su tu inicijativu kao „antisrpsku“, mehanizam za vršenje pritiska na Srbiju, projekat protiv Rusije i pokušaj političke izolacije Beograda.

Reagovao je i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević. On je na Tviteru podijelio informaciju o pokretanju nove regionalne platforme, a sastanak okarakterisao kao „samit Velike Albanije“.

„Lijepo li je vidjeti Dritanovog savjetnika na samitu Velike Albanije. A u Open Balkan nećemo dok Srbija ne izađe. „Dostojni“ predaka sa Skadra i Mojkovca. P.S. Propalo se… ako može više od ovoga“, ustvrdio je Knežević.

Komentarišući ovu situaciju hrvatski analitičar Davor Đenero kazao je Pobjedi kako je očito da Vučićev režim u Beogradu sistemski izbjegava harmonizirati svoju vanjsku politiku sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što ga, kako je rekao, definiše kao nekredibilnog partnera u Evropskoj uniji.

„Unutar evropske integracije i euroatlantskih struktura još uvijek preovladava uvjerenje da Srbiju, bez obzira na ponašanje režima, ne treba izolovati iz evropskih procesa, ali je svima jasno da je pretpristupni dijalog sa Beogradom, a to nijesu nikakvi „pregovori“, nego harmonizacija sustava zemlje u procesu pristupanja sa evropskim zakonodavstvom i evropskim praksama, duboko „zakopan“, a da razlozi te zamrznutosti nijesu samo niti odnosi Beograda prema Kosovu, niti odnosi Beograda prema Rusiji“, istakao je Đenero.

„OTVORENI BALKAN“ NE GARANTUJE NEPROMJENJIVOST GRANICA

Zbog toga se, ukazao je, i unutar Evropske unije i unutar evropskih struktura traži model povezivanja zemalja Zapadnog Balkana u pretpristupnom procesu, a koji bi osigurao njihovu međusobnu saradnju i u kojem Srbija ne bi imala „veto poziciju“ i mogućnost blokiranja procesa.

Takođe, Đenero smatra da su evroatlantski partneri podstakli Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo da oforme novu platformu i kao odgovor na regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“.

„Iako je dio evroatlantskih partnera pomalo naivno sa simpatijama gledao na inicijativu „Otvoreni Balkan“, čak i nakon toga što je Putinov „diplomata“ Sergej Lavrov obznanio „ruska autorska prava“ na inicijativu, očevidno je da je ta inicijativa, iako naizgled slična procesu integracija Evropske unije, zapravo zasnovana na načelima suprotnim evropskim“, pojasnio je Đenero.

Istakao je i da „Otvoreni Balkan“ ne garantuje nepromjenjivost granica, načelo ravnomjernog i održivog razvoja, niti se temelji na principu matrične ravnopravne saradnje učesnika u inicijativi.

„Nego je zapravo okvir za ekonomsku i političku hegemoniju Srbije (i Albanije) na Balkanu. Zato su evroatlantski partneri i podstakli četiri države: Albaniju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju da u Skoplju pokrenu novu regionalnu inicijativu, koja bi bila komplementarna sa Berlinskim procesom, ali koja bi bila samonikla, autohtona inicijativa zemalja koje stvarno nastoje postati članicama EU“, zaključio je Đenero.

(Pobjeda, Foto: Pixabay)