Popis stanovništva najranije može biti organizovan u oktobru sljedeće godine i iz njega treba izostaviti pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku, s obzirom na izrazito nestabilnu društveno-političku situaciju i nedostatak povjerenja u institucije.

To je stav grupe nevladinih organizacija (NVO) i agencija za istraživanje javnog mnjenja, koje su podnijele Vladi predloge za izmjenu Nacrta zakona o popisu stanovništva.

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović smatra da cijelu priču oko popisa treba značajno uozbiljiti, da je potrebno vratiti na fokus stručnosti i napraviti otklon od dnevnopolitičkog i laičkog pristupa tom pitanju.

„Ako bi se cijeli narativ u vezi sa pripremom popisa sveo na dnevno-političku priču, onda bi to značilo da je Vlada odlučila da napravi otklon od ekspertskog pristupa“, rekla je Vujović za PR centar.

Ona je istakla da je očigledno da se popis ne može sprovesti ove godine, jer za to ne postoje elementarni uslovi.

„Vjerovatno se ne može do kraja godine završiti ni priprema Predloga zakona, a potrebno ga je i izglasati u parlamentu”, kazala je Vujović.

Kako je navela, od momenta kada se zakon usvoji, potrebno je izdvojiti još šest do devet mjeseci za pripremu popisa.

“Tu postoje i razni međunarodni standardi, koji kažu da turbulentne društveno-političke periode treba izbjegavati, pa tada ne treba sprovoditi popis”, dodala je Vujović.

“Jedan od osnovih je garantovanje bezbjednosti popisivača. Ako su tenzije jako visoke, niko ne može garantovati bezbjednost popisivača koji sam ulazi u privatnost nečijeg doma“, kazala je Vujović.

Navela je da je potrebno izbjeći ljetnju sezonu, veliku zimu, i obično se pominju dva termina, april ili oktobar, pod uslovom da u tom periodu nema izbora.

„Tako da je najraniji period oktobar naredne godine, što je odavno poznat termin i MONSTAT-u i Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, pa je onda neobično zašto se toliko govori o mogućnosti da se popis organizuje jako brzo. Tu je naravno i epidemiološka situacija koja se mora uzeti u obzir“, pojasnila je Vujović.

Ona smatra da bi insistiranje na prikupljanju podataka o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku bilo pogrešno.

To bi, kako je ocijenila Vujović, izazvalo velike tenzije i dovelo do pretpopisnih kampanja i negativno bi uticalo na kvalitet svih ostalih podataka.

“Dakle, jedan od zahtjeva za izmjenu je da se ta tri pitanja ne postavljaju. Predložili smo i brojna pitanja koja smatramo da su važna za kreiranje nacionalnih politika iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, mladih, zaštite osoba s invaliditetom“, navela je Vujović.

Ona je istakla da je način sprovođenja popisa dobar indikator situacije u zemlji i ukoliko se ne sprovede na adekvatan način, on će pokazati odsustvo profesionalnosti i ekspertize.

(Gradski portal, foto: Pixabay)