Ukoliko opozicioni kandidat Peter Marki-Zay pobjedi Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj, to bi moglo omogućiti uvođenje sankcija članu BiH Predsjedništva Miloradu Dodiku od strane Evropske Unije, ali ako se to ne desi “bosanska kriza će se vjerovatno produbiti,” navodi njemnački RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND).
“Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla prestati postojati – ako srpski nacionalisti proguraju svoju secesionističkom politikom. Čini se da više nije isključen ni povratak u rat, koji je okončan prije nešto više od četvrt stoljeća,” stoji u članku.
“Poznavaoci regiona pozivaju na odlučnu akciju EU, što je, međutim, teško očekivati zbog notornog neslaganja između zemalja članica,” dodaje se.
Autor Damir Fras objašnjava da je u decembru Narodna skupština Republike Srpske podržala inicijativu Dodika o povlačenju iz nekih od ključnih institucija Bosne i Hercegovine i da je njegov plan da se to sprovede u roku od šest meseci.
“Najkasnije sredinom nove godine prijeti eskalacija koja bi mogla završiti raspadom države,” navodi se.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je početkom oktobra u intervjuu za RND već upozorio na to.
“Problem su one sile u zemlji koje govore o pomjeranju granica ili čak raspadu Bosne i Hercegovine. Ovo je opasna retorika. Jasno kažem: ništa se ne smije mijenjati vezano za teritorijalni integritet zemlje. Ne smijemo dozvoliti da se ponove greške koje su dovele do katastrofe prije 30 godina”, rekao je Schmidt.
“Problem je što EU Dodiku nije pokazala crveni karton”, izjavila je europarlamentarka iz stranke Zelenih Viola von Cramon-Taubadel u intervjuu za RND.
Navodi se da je Dodik u međuvremenu “našao moćne pristalice.”
“Vlada u Moskvi je jedna od njih, kao i Vlada Srbije. A premijer Mađarske Viktor Orban želi pomoći bosanskim Srbima. Orban se opet može pohvaliti odličnim odnosima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem,” stoji u članku.
Prema riječima poslanice Cramon-Taubadel, Orban, Putin i Vučić žele da se “Bosna i Hercegovina raspadne” jer bi to “ojačalo neliberalnu osovinu u Evropi.”
One je ocijenila da je EU Komesar za proširenje Oliver Varhelyi “također uključen u ovu politiku.”
U članku se navodi da to vjeruju i mnogi politički predstavnici u Sarajevu koji žele zadržati Bosnu i Hercegovinu kao državu, te se spominju navodi da se o svom djelovanju Dodik “barem djelimično dogovorio sa Varhelyijem.”
Zbog ovoga se Varhelyi suočio sa oštrim kritikama, a Cramon-Taubadel je izjavila da on više nije održiv na toj poziciji.
“Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mora smijeniti Varhelyija”, podcrtala je ona.
U međuvremenu, kako navodi RND, “Orbanov kurs maženja sa Dodikom nastavlja nesmetano,” te se dodaje da je Orban sredinom novembra “demonstrativno posjetio Dodikov rodni grad Laktaše” u entiutetu Republika Srpska kako bi pokazao svoju podršku.
“Dodik je u septembru bio Orbanov gost na takozvanom četvrtom demografskom forumu u Budimpešti. Ovo je susret populista i desničarskuh konzervativaca iz cijele Evrope, koji je Orban oživio,” navodi se.
Samo nekoliko sedmica kasnije, Orban je konačno najavio da Republika Srpska može računati na novčanu pomoć Mađarske i da će njegova zemlja blokirati sve pokušaje uvođenja sankcija EU protiv Dodika.
Nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno je izjavila da su pokušaji secesije entiteta RS u BiH “neprihvatljivi” te da se režim sankcija mora uvesti protiv Dodika.
“Ali trenutno ne izgleda kao da će se to desiti. Odluke o sankcijama moraju biti donesene jednoglasno u EU. Ali Mađarska je već najavila blokadu,” stoji u članku.
“Nejasno je kako će se razvijati posljednja državna kriza u Bosni i Hercegovini. Optimisti računaju na parlamentarne izbore u Mađarskoj na proljeće. Ukoliko opozicioni kandidat Peter Marki-Zay oduzme funkciju šefa vlade populističkom Orbanu, to bi moglo omogućiti i režim sankcija Dodiku. Međutim, ako Orban ponovo pobijedi, bosanska kriza će se vjerovatno produbiti,” navodi se.