„Ministar spoljnih poslova Njemačke, Hajko Mas (SPD) odbacio je sve ideje o pomjeranju granica i razmjeni teritorija na Balkanu“, piše frankfurtski dnevni list Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). List ističe da je Mas za nezvanične papire, koji cirkulišu zapadnim Balkanom, rekao u ponedjeljak u razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem da su u pitanju ‘prazne tlapnje‘. „Time uopšte ne treba da se zamarate“, savjetovao je Mas.
FAZ, međutim, napominje da je prije dvije godine bilo prijedloga o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, prema kojim bi se „etničke manjine sa prebivalištem u drugoj zemlji integrisale u svoju nacionalnu državu“. List piše da je „EU odbila takve planove, ali da je američka vlada pod Donaldom Trampom pokazala interesovanje za takve igre“.
Frankfurtski dnevnik ističe da ono što danas izaziva nemire jesu „prijedlozi da se teritorije multietničke Bosne i Hercegovine pripoje drugim državama“. Mas pak kaže: „Dalje ruke od granica“ i ističe kako je njemačka vlada to odbila i da će i „ubuduće odbijati“ takve prijedloge, piše Frankfurter algemajne cajtung.
Apel civilnog društva
Međutim, da „non-pejpersi“ izazivaju zabrinutost u regionu, ali i šire pokazuje i otvoreno pismo, naslovljeno kao „Apel civilnog društva EU, SAD, NATO vladama: neuspješna konsolidacija balkanskih zemalja, suočite se s tim“, a koje je potpisalo 250 istaknutih javnih ličnosti iz regiona.
U pismu, koje je dostavljeno i redakciji DW-a, se ističe da je „podjelu Kosova koju su u ljeto 2018. predložili predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači, propagirajući je kao „razmjenu teritorija“, „razgraničenje“ ili „korekciju granica“ – prihvatila najprije Federika Mogerini, komesarka EU a zaitm i SAD.
U pismu se naglašava da se „od etnonacionalističkih aspiracija u regionu nikada nije ni odustalo, već ih je suzbijao i odvraćao Zapad, koji se nadao da će proces proširenja EU umanjiti potrebu za tim“.
Takođe se ističe kako je „lider bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se zalaže za rasturanje Bosne i Hercegovine spremno prihvatio novu temu za diskusiju“.
„Čovićev dugogodišnji san“
„Ovo se sada zapaža u zajedničkoj politici EU i SAD prema Bosni i Hercegovini, kamufliranoj raspravama o izbornom integritetu. Pokušaj da se ‘izmijeni i dopuni izborni zakon‘ u suštini se takođe svodi na demarkaciju unutrašnjih granica i podršku lideru HDZ BiH Draganu Čoviću i njegovom dugogodišnjem snu de fakto ili de jure trećem hrvatskom entitetu“, stoji u pismu koje su između ostalih potpisali bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling, politikolozi Bodo Veber i Florijan Biber, srpski pisac Svetislav Basara, Sonja Biserko iz srpskog ogranka Helsinškog odbora za ljudska prava, Srđan Blagovčanin iz Transparensi internešenala za Bosnu i Hercegovinu, ekonomska ekspretkinja Svetlana Cenić i drugi…
Napominje se da „Hrvatska takođe učestvuje u cijeloj ovoj raspravi, što se ogleda u insistiranju na hrvatskim etnoteritorijalnim zahtijevima unutar BiH. Hrvatska je zajedno sa neliberlanim zemljama Bugarskom, Mađarskom i Slovenijom, kao i Grčkom, proslijedila Evropskoj komisiji nezvanični dokument tzv. ‘non-pejper‘, koji prijetnju disfunkcionalnošću države (Čović i Dodik) povezuje sa kontrolom granica EU, čime se dodatno rasplamsava strah desničara i ultradesničara od migranata i azilanata“.
„Još nije kasno“
U pismu se takođe navodi da dok se i dalje „žestoko osporava postojanje dokumenta, navodni ‘non-pejper‘, kojeg je Janez Janša proslijedio Briselu, predlaže ujedinjenje Albanaca, Srba i Hrvata u regionu, podjela BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, dok začudo Crna Gora i srpski Sandžak tim planom nisu obuhvaćeni“.
„Još nije kasno da SAD i EU preduprijede trenutnu negativnu dinamiku koja ptencijalno vodi u nasilje“, stoji u pismu i ističe da se to samo može postići „ukoliko vlade budu spremne da se suoče sa dosadašnjom neuspjelom politikom“.
„Mi, potpisnici, predstavnici civilnog društva, akademske zajednice i zabrinutih građana iz cijelog regiona, ali i izvan njega – uključujući građane EU i SAD – molimo predsjednike Bajdena, Fon der Lajenovu, generalnog sekretara Stoltenberga (NATO), kao i šefove vlada vodećih država članica EU i NATO da prepoznaju jasnu i neposrednu opasnost, koju predstavljaju njihove trenutne politike i da ih shodno tome promijene, zaključuje se u apelu koji je dostavljen i redakciji DW-a.