U našem regionu je duboko infiltriran ruski uticaj zahvaljujući finansijskoj osnovi koju im region obezbjeđuje preko njihovih investicija, ali nije izgledno da u ovakvoj situaciji takav uticaj generiše bilo kakve vojne incidente – ocjenjuje Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike, nekadašnji vojni ataše u Londonu i penzionisani kapetan bojnog broda u razgovoru za Pobjedu.

– Prije se može očekivati da se, nakon izbora u Srbiji, političari eksplicitno posvete EU integracijama uz otkup ruskog udjela u NIS-u i diplomatsku zahvalnicu za saradnju u mnogim oblastima – smatra Lunić.

POBJEDA: Kako će rat između Rusije i Ukrajine uticati na regionalne odnose s obzirom na to da su samo neke zemlje regiona članice NATO saveza, kolika je bezbjednosna opasnost za one koje nijesu u tom savezu?

LUNIĆ: Obzirom na globalne posljedice sukoba u Ukrajini, kao i potencijal dalje eskalacije, Moskva će u okvirima svojih mogućnosti pokušati disperziju krize kako bi usmjerila snage Zapada na različita svjetska žarišta.

Zato bezbjednosnu prijetnju za region Zapadnog Balkana ne treba zanemariti, ali je ne treba ni precjenjivati. Koncept kolektivne bezbjednosti će omogućiti članicama najbolji odnos investicije i dobijenog proizvoda, odnosno između posvećenosti savezu i bezbjednosti za sopstvene građane.

Rat u Ukrajini predstavlja samo još jedan dokaz da je vojna neutralnost bilo koje zemlje neodrživa, kao ni koncept totalne odbrane koji bi trebao da bude osnova neutralnog statusa.

POBJEDA: Da li će ruski uticaj na Crnu Goru i Srbiju biti pojačan sada i koliko nam prijeti opasnost od podržavalaca Putinove politike – vidjeli smo razne mitinge podrške Putinu i u Srbiji i u Crnoj Gori?

LUNIĆ: Geopolitička projekcija uticaja velikih sila je najprofitabilnija kada to rade zabludama, a mnogi u našem regionu niti žele da sumnjaju, niti hoće da analiziraju. Ruska propaganda je toliko iskrivila istinu da mnogi ne vjeruju čak ni činjenicama, već isključivo vlastitoj percepciji.

Neshvatljive su navijačke strasti prema ratu i razaranju, kao i populizam javne riječi koji se usmjerava isključivo prema ciljanom glasačkom tijelu, a radi uvećanja političkog rejtinga. Mitinzi podrške su samo posljedica neodgovornih novinara, oportunizma politikanata i tabloidizacije istine.

Raduje me da, bez obzira na uticaj Rusije, region Zapadnog Balkana i dalje percipira EU kao nosioca univerzalnih vrijednosti prema kojima se sve zemlje regiona okreću sa povjerenjem i nadom u izgradnju zajedničke budućnosti. I upravo zbog takve percepcije, region ne može sebi da dozvoli nikakav sukob, a posebno ne poraz.

POBJEDA: Putinov napad na Ukrajinu je ujedinio Evropu, ali ne i naš region u kojem politička saradnja nije na zavidnom nivou. Da li iz tih nesuglasica mogu nastati i neki vojni incidenti?

LUNIĆ: Putinova verzija Monroove doktrine je ujedinila ne samo EU i NATO, nego je generisala koheziju ukrajinskog identiteta kakvu u istoriji nijesmo vidjeli. I, bez obzira kako će se i kada ruska invazija završiti, evropska bezbjednosna arhitektura neće nikada više biti kao prije. Po prvi put u svojoj istoriji, EU bi mogla da se na globalnom nivou pozicionira – ne samo kao privredna i ekonomski moćna sila – već i kao nezaobilazan spoljnopolitički i vojni faktor.

Kroz inicijativu ,,Open Balkan“, region bi mogao u ovakvoj globalnoj krizi da se nametne EU za kolektivni prijem. Ali, pored jedinstvenog tržišta, inkluzivan pristup bi trebao da se ogleda i u zajedničkom spoljnopolitičkom i bezbjednosnom nastupu. U aktuelnoj situaciji kad su dvije članice inicijative okarakterisane kao neprijatelji Rusije, Srbija ima priliku da pruži podršku svojim partnerima, a po ugledu na EU možda bi mogli inicirati i kreiranje borbene grupe ,,Open Balkan“ koja bi djelovala u okviru ZSBP EU (zajednička spoljna i bezbjednosna politika).

Osim toga, nefunkcionalni Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu bi se trebao što prije zamijeniti regionalnim centrom za vanredne situacije koji bi djelovao u okviru EU (Emergency Response Coordination Center – ERCC). Region i svi lideri bi bili krajnje dekadentni ukoliko ne iskoriste ovu priliku. Zato vjerujem da ova kriza neće i ne smije imati bezbjednosne implikacije niti na jednu zemlju regiona, odnosno ne više nego što će imati na cio svijet.

POBJEDA: Koliko je održiva vojna neutralnost Srbije na dalje kada je okružena NATO susjedima i neizvjesnošću što će ovaj rat donijeti Evropi u svakom smislu: vojnom, ekonomskom, političkom?

LUNIĆ: Agresija na Ukrajinu je pokazala sav besmisao balansirane spoljne politike i neodrživost vojne neutralnosti Srbije. U kontekstu globalne nestabilnosti, posljedice po zemlju bi trebalo minimizovati jedinstvenim regionalnim tržištem, zajedničkom spoljnom politikom i kolektivnim bezbjednosnim mehanizmom.

Ovakve geopolitičke tektonske promjene nam nameću imperativ da postavimo državne interese ispred emocija, principe međunarodnog prava ispred populizma, a posvećenost slobodarskoj pravdoljubivosti ispred zabluda, te da konačne odluke donesemo u skladu s našim strateškim ciljem integracije u EU.

Ukoliko istinski želimo da Srbija učestvuje u kreiranju pouzdanog i predvidljivog partnerstva (a možda i savezništva) u regionu, shvatićemo da je vojna neutralnost kao i koncept totalne odbrane neodrživ. Ili ćemo biti posvećeni zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici jedne nove Evrope ili će nam usud biti dugoročno nepovjerenje, intenzivni obavještajni i hibridni regionalni sukobi, kao i neodrživo finansijsko ulaganje u odbrambene sposobnosti. O perspektivi mladih ne treba trošiti riječi – oni će otići tamo gdje je osmijeh u njihovom okruženju.

Dron u Zagrebu – loša razmjena podataka

Indirektne posljedice rata u Ukrajini su i incidenti poput nedavnog pada bespilotne izviđačke letilice sovjetskog porijekla koja je nesmetano preletjela vazdušne prostore Rumunije i Mađarske, a dijelom i Hrvatske, da bi se srušila na Jarunu bez ikakvog pokušaja obaranja. Sistemi vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja (VOJIN) u okviru protivvazduhoplovnih odbrana (PVO) Rumunije, Mađarske i Hrvatske nijesu blagovremeno odreagovali – a integrisani NATO sistem nadzora vazdušnog prostora je pokazao nedostatke u funkcionisanju i razmjeni podataka.

Ne ulazeći u nagađanja čija je letilica, u ratno vrijeme su ovakvi propusti nedopustivi – ističe Lunić.

Rusija koristi Srbiju za trgovinu uticajem

– Mnogi koji daju podršku Putinu ignorišu ulogu Moskve početkom 90-ih u našem regionu i činjenicu u kom obimu je kršila embargo UN i naoružavala Hrvatsku. Samim tim, prenebregavaju istinu da je Rusija saučesnik i u ,,Oluji“. Zato Kremlj nema pravo da koristi frazu o bratskim odnosima sa Srbijom jer je Srbiju kroz istoriju koristila isključivo za projekciju sopstvenog interesa, kao i za trgovinu uticajem na velikom geopolitičkom tržištu – smatra Lunić.

Violeta Cvejić (Pobjeda, foto: lična arhiva)