Skip to main content

Muljanje umesto borbe protiv korupcije

Građani 15. нов 2011.
3 min čitanja

Prema istraživanjima agencije Ujedinjenih nacija, u Srbiji su najkorumpiraniji državna uprava i policija.
„Revidiranje Strategije borbe protiv korupcije u Srbiji će sigurno potrajati, jer je od početka bilo loših namera, pošto nigde ne piše da je Vlada posvećena borbi protiv korupcije i nultoj toleranciji prema korupciji. To je namerno zamuljano“, rekao je predstavnik UN Vilijam Infante na regionalnoj konferenciji „Parterstvom protiv korupcije“.
On je istakao da su institucije za borbu protiv korupcije u Srbiji slabe, da je njihova budućnost neizvesna, da nemaju dovoljno zaposlenih, kao i da su tek na početku rada.
Infante je pohvalio rad poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitnika građana i naveo da je bolje pomoći institucijama nego ih kritikovati.
„Naš cilj nije da se rastrgne Vlada, nego da joj pomognemo“, rekao je on.
Stalni koordinator UN je ukazao i na važnost angažovanja medija i dodao da se novinari za istraživačko novinarstvo obučavaju na slučaju „Votergejt“, ali da bi oni prvenstveno trebalo javnost da snabdevaju jednostavnim i lako razumljivim informacijama poput onih o trošenju novca iz budžeta.
„Štampani mediji su često u vlasništvu partija ili građana i često nisu objektivni i nepristrasni. Zato bi možda trebalo iskoristiti alternativne načine za širenje informacija, poput Tvitera i Fejsbuka“, rekao je on.
Infante je naveo da angažovanje civilnog društva i medija na promeni svesti građana nije, kako se izrazio, „takmičenje dece u pisanju sastava protiv korupcije“, jer je to gubitak vremena.
On je istakao da Srbija želi da istovremeno sprovede sve reforme, ali da je to nemoguće.
„U Srbiji desetine hiljada službenika ima obavezu da prijavi imovinu i prihode, ali to nema ko da pročita“, rekao je Infante i dodao da u javnim nabavkama vlada velika korupcija, kao i u državnoj upravi, „posebno u segmentu budžeta“.

 

Zver koju nije lako pobediti

Infante je naveo da je u Srbiji visok nivo očekivanja i prihvatanja korupcije i da zato postoji sistemska korupcija – „zver koju nije lako pobediti“.
„Potrebno je mnogo veće angažovanje civilnog sektora na promeni kulture prihvaćenosti korupcije“, rekao je on i naveo da Državna revizorska institucija nema dovoljno kapaciteta i da bi zato svako ministarstvo trebalo da ima revizorsku kontrolnu službu, kao i da uvede etički kodeks kojim bi, između ostalog, bilo zabranjeno primanje mita.
Predsednik Transparentosti Vladimir Goati je rekao da je Srbija gotovo završila zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije, ali da rezultati izostaju jer institucije ne funkcionišu kako treba.
Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić je rekao da vlast ne može da smatra da je ispunila obaveze time što je donela zakone nego da mora da ih prihvati u praksi i da ponudi što više informacija o raspolaganju javnim novcem i resursima.
Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać je na tom skupu ponovila da su mediji u Srbiji su „zarobljeni“ i da ih vlast kontoliše preko sprege marketinških agencija i politike.
Ona smatra da „sa tako kontrolisanim i zarobljenim medijima nema ni govora o efikasnoj borbi protiv korupcije, jer mediji javljaju „ono
što vlast hoće i na način kako vlast hoće“.
Verica Barać je navela da su uzroci zatvorenosti medija netransparentno vlasništvo, ekonomski uticaj države i to što Radiotelevizija Srbije nije javni servis nego servis stranaka i vladajućih elita. Ona je rekla i da direktor RTS-a nije odogovrio na zahtev Saveta i nije dostavio traženu dokumentaciju o finansijama te medijske kuće, zbog čega je platio kaznu po zahtevu poverenika za informacije od javnog značaja.
Prema njenom mišljenju u Srbiji nema nikakve kontrole trošenja budžetskog novca, ne funkcionišu nezavisne institucije ili su pod kontrolom vlasti, osim poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitnika građana. Takođe su veliki nedostaci i u kontroli finansiranja političkih stranaka i i njihovih kampanja, navela je Barać.

(Beta)