Osvoji li Sandra Benčić izbore naredne godine u Hrvatskoj, ta bi zemlja, članica Evropske unije i NATO-a, mogla zauzeti potpuno novu, pomirujuću politiku prema susjednim zemljama, posebno prema Bosni i Hercegovini, što bi utjecalo na stabilizaciju cijele regije Zapadnog Balkana.

Službeni Zagreb ima snažan politički utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, posredstvom 540.000 bosanskohercegovačkih Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda u toj zemlji.

Bivši hrvatski predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović potakli su period saradnje i jačanja odnosa među dvije zemlje poslije sukoba u ratu ‘90-ih godina prošlog vijeka, ali su ti odnosi krenuli silaznom putanjom poslije predsjedničke pobjede Kolinde Grabar Kitarović 2015. godine, a dodatno urušeni od pobjede Zorana Milanovića 2020. godine.

‘Prekinite sa nacionalizmom’

Politika službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini, jednoj od političkih najnestabilnijih zemlja bivše Jugoslavije, za Benčić je poražavajuća. Tri nacionalizma u Bosni i Hercegovini: srpski, bošnjački i hrvatski jedan drugog hrane i zemlju i njene građane drže u kolu permanentnog statusa quo skoro tri decenije nakon okončanja rata, a Hrvatska, kako je to ocijenila Benčić, pristaje na tu igru.

Glasna zastupnica opozicione zeleno-lijeve opcije Možemo! u Hrvatskom saboru stoga se zalaže za hitan prestanak politika nacionalističkih nadmetanja i podjela, insistirajući na aktivaciji politike koja će poboljšati kvalitetu života u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Zbog toga je za Benčić nevjerovatno to da su premijer Andrej Plenković i njegov HDZ “za svoje lice u Bosni i Hercegovini” uzeli Dragana Čovića, aktuelnog političkog lidera bosanskohercegovačkih Hrvata. O tome je više puta govorila za saborskom govornicom proteklih godina. Čovića je opisala kao “čovjeka opterećenog ratnim profiterstvom, postratnim korupcijskim aferama i čovjeka koji je kroz sve to gomilao osobno bogatstvo i ne srami ga se pokazivati”.

“Ako želimo stvarno pomoći hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, onda im trebamo osigurati infrastrukturu i kapacitete za razvoj i borbu protiv siromaštva, a ne ih držati u ovisnom položaju”, rekla je Benčić u ranijem intervjuu za Al Jazeeru.

“Za HDZ oni su samo biračko tijelo i kako je Radman [Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova] to rekao: rezervoar hrvatskog naroda”.

“Ono što nas brine je da premalo investiranog novca dolazi do onih kojima je najpotrebniji: onih koji žive u izoliranim ruralnim zajednicama, onih koji zbog siromaštva nemaju dobar pristup obrazovanju, onih koji su nezaposleni. Naš cilj je da se svaka pomoć usmjerava tako da diže kapacitete zajednice da rješava osnovne socijalne i ekonomske probleme: probleme siromaštva, nejednakosti, nedovoljne perspektive i sl. Ljudi ne mogu živjet od tapšanja po ramenima i busanja u prsa”, rekla je Benčić o Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Kako Benčić može do premijerske pozicije

U hrvatskom izbornom sistemu ne postoji nominacija za premijera prije izbora. No, dobije li najveći broj mandata na strani opozicije, njena matična stranka Možemo!, predložit će je za mandatarku. Benčić kaže da je preuzela ulogu osobe koja će nositi izbornu kampanju naredne godine.

Kako bi pobijedila vodeću Hrvatsku demokratsku zajednicu Benčić će morati motivirati ljude da izađu na izbore. I sama je rekla da samo i jedino velika izlaznost pobjeđuje HDZ.

“Nemaju šanse ako izlaznost bude velika”, rekla je Benčić uprkos velikoj prednosti koju ankete daju HDZ-u nad protivnicima. No, prema posljednjem HRejtingu, a kako su javili hrvatski mediji, Možemo! i SDP, koji će također imati svog kandidata Peđu Grbina, zajedno imaju veću podršku od HDZ-a.

Benčić se prije saborskih klupa izgradila kao mirovna aktivistkinja kroz Centar za mirovne studije (CMS). Bavila se i regionalnim razvojem i fondovima Evropske unije, kao suosnivačica jedne od prvih konsultantskih kuća za EU fondove u Hrvatskoj – Razbor. Prije ulaska u Sabor radila je i kao vanjska stručnjakinja Vijeća Evrope za slobodu govora.

U vrijeme od prije dvije godine, kada se nije govorilo o njenoj kandidaturi za čelo hrvatske vlade, Benčić je Al Jazeeri rekla da je vrijeme je se otvori novi period odnosa i među državama i među građanima na Balkanu, nakon krvavih ‘90-ih, period “kojeg će obilježiti suradnja, solidarnost i usmjerenost na poboljšanje kvalitete života svih nas”.

“Sve više ljudi razumiju da podjele služe tome da se elita lakše na njima naplati. I vjerujem da je ljudima toga dosta jer vide da njihov osobni opstanak time ugrožen”, smatra Benčić.

(Al Jazeera, foto: screenshot)