Skip to main content

Mladi u Srbiji skloniji proveri informacija kroz više izvora od vršnjaka u regionu, snažan uticaj vršnjačkih i porodičnih mreža

Građani 16. jun 2026.
< 1 min čitanja

"Izražena je zabrinutost zbog načina na koji mediji i digitalne platforme oblikuju i pojačavaju određene sadržaje, kao i na potrebu za većom odgovornošću platformi i medija"

Nova studija koju su sproveli Britanski savet (British Council) i Balkanska istraživačka mreža (BIRN), pokazuje da se mladi u regionu snalaze u složenom i platformama vođenom informacionom okruženju, pri čemu informacije često procenjuju uz pomoć „signala verodostojnosti“ i ličnih mreža, a ne sistematskom proverom činjenica, saopšteno je danas.

Istraživanje „Mis/dezinformacije na Zapadnom Balkanu„, sprovedeno u okviru globalnog programa „Sledeća generacija„, analizira kako mladi doživljavaju i koriste informacije, kao i kako formiraju poverenje u medijske sadržaje u uslovima pojačanih društvenih tenzija, kriza i izbora.

Prema nalazima studije, mladi su izloženi velikoj količini informacija, zbog čega često koriste praktične prečice u proceni njihove tačnosti, dok se poverenje najčešće zasniva na porodičnim i prijateljskim mrežama, kao i poznatim izvorima.

U studiji se navodi da se mladi, usled preopterećenosti informacijama i vremenskih ograničenja, često selektivno informišu ili se povlače iz javne sfere.

Kao tri zajedničke karakteristike informacionog okruženja mladih u regionu izdvajaju se dominacija digitalnih platformi, krhkost i polarizovanost medijskih sistema, kao i neujednačen pristup medijskoj i informativnoj pismenosti.

Kada je reč o Srbiji, studija beleži izraženiju sklonost mladih ka proveri informacija kroz više izvora u poređenju sa nekim susednim državama, ali i snažan uticaj vršnjačkih i porodičnih mreža na interpretaciju sadržaja.

Ukazuje se i na izraženu zabrinutost zbog načina na koji mediji i digitalne platforme oblikuju i pojačavaju određene sadržaje, kao i na potrebu za većom odgovornošću platformi i medija.

Među preporukama studije navodi se jačanje medijske i informacione pismenosti kroz obrazovni sistem, unapređenje odgovornosti digitalnih platformi, veća dostupnost proverenih informacija i sistemska podrška razvoju kritičkog mišljenja kod mladih.

(FoNet, foto: Pixabay)