Prije će nebo Zemlji ili Zemlja nebu nego što će predsjednik Skupštine Crne Gore Mandić realizovati ideju da izmjenom Ustava srpski jezik postane službeni u Crnoj Gori, kazao je za Pobjedu profesor i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić.

Mandić je prije nekoliko dana za Novosti rekao da će nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini s težnjom da srpski jezik dobije status službenog, te da će se kao predstavnik srpskog naroda zalagati da narodna volja bude oslikana u Ustavu.

To je ponovio i juče u parlamentu, dodajući pritom da građani imaju pravo na to ukoliko se većina na popisu izjasni da govori srpskim jezikom.

Procedura

Međutim, Mitrić je stava da je ovaj Mandićev prijedlog nema utemeljenje u logici, te da ne može dobiti potrebnu dvotrećinsku podršku u parlamentu, a zatim nI tri petine svih birača na obaveznom referendumu.

„Članom 13 Ustava Crne Gore propisano je da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski i tu nema spora, niti ga može biti. U drugom stavu stoji da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. Međutim, trećim stavom koji glasi da su u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, stvaraoci Ustava 2007. godine napravili su kontradikciju. Pravni pojmovi ‘službeni jezik’ i ‘u službenoj upotrebi’ ne mogu da idu jedan s drugim, posebno ne u jednom članu, jer je prvim stavom sve rečeno: ‘Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski’. Iako smo demokratska zemlja, ne možemo imati šest službenih jezika“, rekao je Mitrić.

Ipak, ne iznenađuje ga, kako kaže, što ovako nekorektna inicijativa dolazi od „zagovornika svega srpskog u Crnoj Gori“.

„Došao je na čelo najvišeg zakonodavnog organa i naravno da traži da u Crnoj Gori službeni jezik bude srpski. Kad bi se njegov naum ostvario to bi značilo da Crna Gora nije više suverena država, jer se njena suverenost, osim po teritoriji, obliku vladavine, stanovništvu, prepoznaje i po jeziku, državnim simbolima… Međutim, dok je ovakav parlamentarni sastav i odnos snaga stanovništva Crne Gore, ova ideja je neostvariva u praksi„, mišljenja je Mitrić.

Ustav Crne Gore pripada takozvanim „tvrdim ustavima“ i njegova promjena, pojašnjava Mitrić, podrazumijeva zahtjevnu proceduru.

„Prvo se podnosi prijedlog za promjenu Ustava, pa se glasa o njemu. Za njegovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina. Članom 155 Ustava je propisano da, ako prijedlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti se ne može ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je podnijet. U članu 156 Ustava apostrofirano je da je akt o promjeni Ustava usvojen u Skupštini ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika, a član 157 propisuje da je promjena članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 konačna ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača. Dakle, za promjenu člana koji se odnosi na službeni jezik u Crnoj Gori postoji potreba za referendumom“, jasan je Mitrić.

Tabori

Činjenica je, dodaje on, da imamo dva poprilično izjednačena tabora – crnogorski i srpski, ali je sreća, kako kaže, da su nacionalne manjine ipak na strani Crne Gore kao suverene i nezavisne države i teško se može postići propisana većina da bi se usvojile ove krucijalne izmjene.

„Zbog toga smatram da je Mandićeva izjava mali ‘politički udar’ kako bi se uskomešala javnost pred popis. Mislim da je to u najmanju ruku nekorektno od jednog državnog rukovodioca koji je na visokoj poziciji. Nekorektno je, bez obzira na pravo da se izjašnjava kako želi, da koristi svoju funkciju i poteže besmislene inicijative“, zaključio je Mitrić.

Nikolić: Mandić i ranije uslovljavao izmjenom Ustava u dijelu identitetskih pitanja

Poslanik Demokratske partije (DPS) Andrija Nikolić nije iznenađen namjerom predsjednika Skupštine Andrije Mandića da mijenja Ustav.

„Ništa novo. Mandić je svojevremeno i izmjene Ustava u dijelu pravosuđa uslovljavao izmjenom Ustava u dijelu identitetskih pitanja“ naveo je Nikolić juče u parlamentu.

(Pobjeda)