Skip to main content

Međunarodni zvaničnici u BiH: Žrtvama rata hitno omogućiti status i pravičnu naknadu

Jugoslavija 18. jan 2024.
3 min čitanja

"Razornost rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine nastavlja da utiče na Bosnu i Hercegovinu"

Vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini moraju hitnim mjerama omogućiti žrtavama rata priznanje statusa, adekvatnu finansijsku odštetu te prestati sa marginalizovanjem osoba koje su i dalje ranjive skoro tri decenije od kraja ratnih sukoba u BiH.

Naveli su to u zajedničkoj kolumni objavljenoj u četvrtak Bojana Urumova, šefica Kancelarije Vijeća Evrope u Sarajevu, Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH i Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.

Autori kolumne su pozvali vlasti u BiH da osiguraju hitnu i sveobuhvatnu implementaciju Odluke UN Komiteta protiv torture iz 2019. godine, koja uključuje naknadu štete i javno izvinjenje te uspostavljanje djelotvornog mehanizma dodjele odštete na državnom nivou za sve žrtve ratnih zločina.

Dodaju kako je prošlo više od četiri godine od donošenja odluke UN Komiteta, a vlasti još nisu ispunile svoje obaveze.

„U tom smislu, prije održavanja četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH u januaru 2025. godine, BiH treba provesti zaprimljene i prihvaćene preporuke u vezi s ostvarenjem pravde i prava na odštetu za žrtve rata, uključujući žrtve seksualnog nasilja u oružanom sukobu“, rekli su autori zajedničke kolumne.

Pozivaju i vlasti oba bh. entiteta i Brčko distrikta BiH da osiguraju da sve žrtve mogu ostvariti priznanje njihovog statusa i odgovarajuću socijalnu, finansijsku i medicinsku podršku, bez obzira na mjesto njihovog prebivališta ili etničku pripadnost i bez straha od zastrašivanja ili diskriminacije.

To treba, po njihovim riječima, da uključuje usklađivanje pristupa i hitno ukidanje svih rokova za priznavanje statusa žrtve rata.

Razornost rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine nastavlja da utiče na Bosnu i Hercegovinu na brojne načine. Između ostalog, ključnim donosiocima odluka nedostaje politička volja da pomognu žrtvama rata da se izbore s dugotrajnom traumom i raznim oblicima marginalizacije. Stoga, skoro 30 godina nakon sukoba, žrtvama u BiH još uvijek nedostaje suštinska institucionalna pomoć uključujući i naknadu štete“, kažu u zajedničkoj kolumni Urumova, Sattler, Aggeler i Macdonald.

Dodaju kako hronično zanemarivanje i široko rasprostranjeno poricanje njihove patnje dodatno pogoršavaju fizičku i psihološku traumu nanesenu tokom rata.

„Stoga odgovori na traumu moraju odražavati realnost ovih vremenskih okvira i potrebe žrtava koje se mijenjaju tokom vremena“, navedeno je u zajedničkoj kolumni.

Naknada štete u samo 19 od skoro 700 presuđenih predmeta ratnih zločina

Autori kolumne poručili su kako zakonodavne vlasti u BiH trebaju hitno da izmijene svaki postojeći zakon koji je u suprotnosti s međunarodnim standardima, na koji su se oslanjale pravosudne vlasti da izbjegnu dodjelu naknade štete.

„Uprkos dostupnosti formalnih mehanizama koji omogućavaju žrtvama da traže odštetu u krivičnom postupku, pravosudni organi širom BiH nisu osigurali da žrtve mogu ostvariti to pravo. Prema zapažanjima OSCE-ovog sveobuhvatnog programa praćenja sudskih postupaka, naknada štete je dodijeljena u samo 19 od skoro 700 presuđenih predmeta ratnih zločina“, naveli su Urumova, Sattler, Aggeler i Macdonald.

Kao primjer naveli su bh. entitet Republiku Srpsku, čije su vlasti pozvali da ukinu „nepravednu praksu“ kojom traže da žrtve rata, kojima je odbačen zahtjev za naknadu štete u parničnom postupku, plate sudske troškove.

A Vlasti Federacije BiH pozvane su da hitno provedu Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata hitno, uključujući alociranje adekvatnog budžetskog novca.

„Mehanizmi Ujedinjenih nacija za zaštitu ljudskih prava i Univerzalni periodični pregled o stanju ljudskih prava u BiH su dosljedno preporučivali da treba uspostaviti jedinstveni okvir za cijelu BiH, koji bi zamijenio mnoštvo postojećih zakona i osigurao pružanje održivo finansirane institucionalne i pravne podrške žrtvama, oslobođene bilo kakvog oblika diskriminacije uključujući diskriminaciju na osnovu mjesta prebivališta“, stoji u kolumni.

Upozorili su i da su odredbe u različitim zakonima u vezi sa rokovima za regulisanje statusa žrtava rata „proizvoljan i neprimjeren teret za žrtve i za mogućnost dobijanja statusa žrtve te nisu u skladu s međunarodnim pravnim obavezama BiH i normama zaštite ljudskih prava“.

Ipak je postignut i određeni napredak

Bez obzira na ove izazove, postignut je određeni napredak, konstatuju autori kolumne.

Napominju da su kao rezultat dugogodišnjih napora udruženja žrtava, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 2022. godine i entitet Federacija Bosne i Hercegovine 2023. godine usvojili zakone kojima se djeci rođenoj usljed ratnog silovanja dodjeljuje status žrtve.

Od 1. januara 2024. počela je primjena novog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH. Usvajanje ovog zakona je ključan korak u osiguravanju priznavanja statusa i prava civilnih žrtava i pružanju podrške historijski zanemarenoj i marginaliziranoj grupi.

„Iako važni, Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH i srodni zakoni u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH su nedovoljni za rješavanje tih problema“, stoji u zajedničkoj kolumni.

Urumova, Sattler, Aggeler i Macdonald su istakli i kako Kancelarija Vijeća Evrope u Sarajevu, Delegacija Evropske unije u BiH, Misija OSCE-a u BiH i Ujedinjene nacije u BiH ostaju predani partneri žrtvama, udruženjima žrtava i tijelima vlasti u cijeloj državi s ciljem poboljšanja statusa i dobrobiti svih žrtava rata.

(Radio Slobodna Evropa/foto: Pixabay)