Skip to main content

Medijima treba regionalna strategija

Građani 03. нов 2011.
2 min čitanja

Medijsko tržište, vlasnička i pitanja regulatornih tela sličnu su na nivou balkanskih zemalja i bilo bi poželjno donošenje regionalne medijske strategije, složili su se danas u beogradskom centru „Sava“ učesnici panela o pluralizmu i medijskom slobodama.

Diskusija u okviru Foruma medija jugoistočne Evrope (SEEMO) odnosila se i na povezanost slobode izražavanja sa procesom pridruživanja Evropskoj uniji, odnosno važnosti transparentne politike. Glavni savetnik za pitanje civilnog društva i institucionalnu saradnju u Direktoratu za proširenje Evropske komisije u Briselu Andris Kesteris podsetio je na činjenicu da evropska porodica od svojih novih članica, ili kandidata zahteva slobodu medija – jedan od izazova sa kojima se suočavaju sve zemlje.

„Šaljemo signal ne samo vladama, već i civilnom društvu da budu aktivnije u osvajanju sloboda. Neophodan je dijalog između vladajućih struktura i medijskih činilaca, a koliko to nije lak posao dokaz je i nedavno usvojena Medijska strategija u Srbiji za koju je sada najvažnija primena u praksi“, naglasio je Kesteris.

Problemi prisutni na medijskom tržištu zemlja u procesu evrointegracija, dodao je, u fokusu su Evropske komisije koja iznosi svoje mišljenje o napretku o svim, pa i toj oblasti. Njegov kolega iz OEBS-a Roland Bles podvukao je značaj nezavisne urađivačke politike za slobodu medija i ocenio da situacija u jugoistočnoj Evropi „nije toliko loša“, ali da „ništa nije toliko dobro da ne može da se poboljša“.

„Na podizanje svesti o značaju jačanja pluralizma utiču i ovakve konferencije. Nije na pojedincu, novinaru, odgovornost, već i na vlasti zemlje koja mora da stvori okruženje u kojem pluralizam može da se primenjuju. Udeo tržišta je posebno osetljivo pitanje kada su mediji u fokusu, kao i pitanje bezbednosti novinara“, naveo je Bles.

 Učesnica panela iz Hrvatske Zrinka Vrabec Mojzleš prenela je iskustva iz oblasti medija u zemlji bivše Jugoslavije gde je, kako tvrdi, „situacija na terenu gora nego pre deset godina“.

„Treba nam zajednička medijska strategija. Problemi su nam slični, kao i san o pluralizmu. Nažalost, slobode su male, profit diktira uslove rada. Mediji su slobodni, ali novinari nisu – rade po diktatu vlasnika, onih sa većinom u parlamentu… Plašim se za budućnost novinarstva“, poručila je gošća iz Hrvatske.

Među porukama sa panela je i podsećanje na činjenicu da u privatnim medijima ne postoji sindikati i upozorenje da ukoliko nema dijaloga neće biti ni istraživačkog novinarstva, kao i da nema solidarnosti u okviru struke.

Panelista iz Beograda Gordana Igrić tvrdi da „živimo u medijskom haosu“ i da ne postoji vlada koja ne želi da kontroliše medije, posebno pred izbore.

„To je stvarnost. Izrada regionalne strategije bi mogla da pomogne, a regulatorno telo bi trebalo da koristi iskustva zemalja sa višim stepenom medijskih sloboda. Istraživačko novinarstvo je u krizi i usled ekonomske situacije. Poznato je i da mnogi novinari-istražicači iz sveta zavise od donatora. Situacija je teška, pritisci su i interni i sa strane“, smatra Igrić.

Organizator dvodnevnog Foruma „Medijski pluralizam i medijsko poslovanje u južnoj, istočnoj i centralnoj Evropi“ je Organizacija Medija jugoistočne Evrope (SEEMO).

(agencije)