Skip to main content

Markovina: Crna Gora u problemu ako Vlada traži mentora spolja

Jugoslavija 08. sep 2021.
3 min čitanja

Crna Gora ne može funkcionisati normalno ako dobar dio političara i Vlade traži mentora vani i ne vodi samostalnu politiku, kakva god bila, ocijenio je istoričar i publicista Dragan Markovina u emisiji “Znam da znaš” Gradskog radija.

Na pitanje da li je bilo očekivano da se Hrvatska oglasi povodom otvorenog miješanja Srbije i njene crkve u prošlogodišnje izbore i druga unutrašnja pitanja Crne Gore, članice NATO-a, Markovina kaže da je jedino hrvatski predsjednik Zoran Milanović upozoravao na to.

“Ali, Milanović nema realnu političku moć. Milo Đukanović, kao predsjednik Crne Gore, ima veća ovlašćenja nego što ih ima hrvatski predsjednik. Ogromna većina hrvatske javnosti smatra da ih se to ništa ne tiče, da je Hrvatska Zapad, a ne Balkan. Hrvati smatraju da su se riješili nacionalnog problema”, rekao je Markovina.

Zanimljivo je, kaže, percipiranje srpskog patrijarha Porfirija kojeg mnogi u Zagrebu doživljavaju kao liberalnog intelektualca.

“To je nerazumijevanje, jer pretpostavljam da je Crkva Srbije shvatila da je u Hrvatskoj stvar izgubljena. Tih 4,5 odsto Srba koji su ostali u Hrvatskoj su mahom stari ljudi, a mlađi će se asimilovati po gradovima. U Hrvatskoj su odustali, ali u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu nijesu i tu se vidi dvostrukost Porfirijeve uloge”, ističe Markovina.

“Odustali od Hrvatske, ne i Crne Gore i BiH”

Smatra da je Porfirije uticao na podizanje tenzija u Crnoj Gori.

“SPC ne funkcioniše kao Rimokatolička crkva gdje je papa apsolutni autoritet. Patrijarh je prvi među jednakima, ali činjenica je da, što se tiče Crne Gore, nije napravio apsolutno ništa da smiri tenzije, ako ih već nije i podsticao. Sada ima priliku da smiri situaciju, ali je ne smiruje”, ocijenio je Markovina.

Navodi i da su političke tenzije u Crnoj Gori velike.

“Suštinski, ne možete funkcionisati normalno ako dobar dio politike i Vlade traži mentora spolja i ne vodi samostalnu politiku, kakva god bila”, rekao je Markovina.

Analizirajući “govor mržnje” u srpskim medijima uoči ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju, on je kazao da su srpski mediji tabloidi u funkciji Vučićevog režima.

“Čitava kampanja pred prošlogodišnje izbore u Crnoj Gori se vodila kao da su u pitanju izbori u Srbiji, a ne u susjednoj državi”, naveo je Markovina.

Ocjenjuje da je koncept “Velike Srbije” iz devedesetih zamijenjen “srpskim svetom”.

“Plašim se da to izaziva bespotrebne tenzije, a ako nije dovoljno zla koje smo prošli devedesetih, onda ne znam kad bi trebalo stati”, dodaje Markovina.

“Hrvatska i Slovenija propustile šansu”

Govoreći o ulozi Hrvatske i Slovenije u regionu, kaže da su te države suštinski izgubile neku vrstu samosvijesti.

“Umjesto da baš sada kada EU prolazi kroz krizu, svojim istorijskim iskustvima pomognu Uniji da razmotri samu sebe, a onda i odnos prema bivšem jugoslovenskom prostoru. U suštini se tu ne događa ništa”, jasan je Markovina, dodajući da su i Hrvatska i Slovenija propustile šansu na bitno doprinesu EU.

Po njemu, Hrvatska u suštini nema politiku prema regionu.

“Cijela politika Hrvatske prema Zapadnom Balkanu se svodi na to da HDZ ima člana predsjedništva u BiH. Hrvatska nema politiku prema Crnoj Gori i Srbiji. Naravno, srpski nacionalizam u Hrvatskoj ne voli niko, ali ne postoji razrađena politika ni prema bilo čemu od toga. U široj javnosti niko ozbiljno ne razmišlja o regionu”, tvrdi Markovina.

Upitan može li se govoriti o povratku devedesetih, kada je riječ o partnerstvu Hrvatske i Srbije, posebno imajući u vidu BiH, odgovara da je problem što nacionalisti ne priznaju granice nastale u avnojevskoj Jugoslaviji.

“Ne priznaju da, ako imate neki problem, treba da ga rješavate unutar vlastite države. Očekivanje mentorstva iz inostranstva onemogućava da se riješe stvarni problemi. Svakodnevni život postaje nebitan, a onda živimo u sumanutom društvu”, jasan je Markovina.

“Srpski nacionalizam želi odsustvo Zapada”

Govoreći o tome da li lider bosanskih Srba Milorad Dodik radije prihvata predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana nego bilo koga sa Zapada, Markovina kaže da to nije nelogično.

Dodiku i srpskom nacionalizmu odgovara da Zapad nema ovdje uticaj, uprkos tome što Aleksandar Vučić tvrdi suprotno, da želi ući u EU”, naveo je Markovina i dodaje da veći problem vidi unutar same Unije.

“Da je EU odlučila ili sad da odluči da primi sve te države, mi o ovome ne bismo razgovarali. Ali to Brisel neće odlučiti jer, vjerovatno, u skorije vrijeme ne planira nova proširenja”, poručio je Markovina.

(Gradski portal, foto: N1)