"Zločini počinjeni iz mržnje ne nanose štetu samo oštećenima, već društvu u celini"

Nekoliko LGBT+ organizacija upozorilo je danas da je odluka tužilaštva da pokušaj ubistva pripadnika te zajednice ne kvalifikuje kao zločin iz mržnje ponižavajuća, te zatražilo da se istraga dopuni.
U saopštenju organizacija navodi se da je Više javno tužilaštvo u Beogradu 26. aprila 2023. obavestilo javnost da je protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva i nasilničko ponašanje prema dva mladića u parku “Manjež” iza ponoći 28. februara ove godine podiglo optužnicu, te da se jednom napadaču na teret stavlja pokušaj ubistva, a drugom nasilničko ponašanje.
Međutim, kako se dodaje, postupajući tužilac ova dva krivična dela nije kvalifikovao kao zločine iz mržnje, „čime je nastavljana višegodišnja negativna praksa neprepoznavanja zločina iz mržnje u Srbiji“.
„Članom 54a Krivičnog zakonika propisano je da, ako je počinitelj postupao iz predrasude prema pretpostavljenom ili stvarnom ličnom svojstvu prebroditelja, onda to treba da se uzme kao obavezna otežavajuća okolnost prilikom odmeravanja kazne. Podsećamo da smo, kao organizacije koje se bore za ljudska prava LGBT+ osoba, nekoliko dana posle napada organizovali protest u parku ’Manjež’ upravo zahtevajući od tužilaštva da ne izostavi član 54a prilikom kvalifikacije krivičnog dela, odnosno da delo kvalifikuje kao zločin iz mržnje“, ukazuje se u saopštenju.
LGBT+ organizacije napominju i da su, prema navodima medija, počinitelji članovi ekstremno desničarske grupe, što vide kao „jedan od jasnih pokazatelja da je zločin motivisan predrasudom“.
„Tužilaštvo je moralo da ovu okolnost uzme u obzir prilikom kvalifikacije krivičnog dela i da delo kvalifikuje kao zločin iz mržnje. Na ovo ukazuje i presuda Evropskog suda za ljudska prava ’Sabalić protiv Hrvatske’ u kojoj je Evropski sud utvrdio povredu Evropske konvencije o ljudskim pravima i dopunskog Protokola zbog toga što domaći organi nisu detaljno istražili motive napada odnosno mržnje. Slično je utvrdio i Ustavni sud Srbije 2022. godine u slučaju G.M. koji je fizički napadnut uz jasno iskazane homofobične motive, ali je tužilaštvo zanemarilo činjenicu da je motiv napada bio mržnja zbog seksualne orijentacije G.M. i nije primenilo član 54a. Tada je Ustavni sud utvrdio da je, zbog činjenice da tužilaštvo nije detaljno istražilo motive napada, oštećenom povređeno pravo na nepovredivost psihičkog i fizičkog integriteta“, podseća s eu saopštenju.
LGBT+ organizacije zatražile su da se član 54a uzme u obzir prilikom odmeravanja kazne i istraga dopuni, jer u protivnom može doći do povrede prava prebroditelja ukoliko se ne ispitaju sve okolnosti slučaja, a posebno one koje ukazuju na to da je krivično delo motivisano mržnjom.
„Neprimenjivanje člana 54a u ovom slučaju može biti loš presedan za ostale slučajeve u budućnosti. Zločini počinjeni iz mržnje ne nanose štetu samo oštećenima, već društvu u celini i to ulivajući strah i podrivajući demokratske vrednosti“ upozorile su u zajedničkom saopštenju organizacije Da se zna!, Beograd Prajd, Grupa IZAĐI, Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje – Potent i ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey.
(Autonomja, foto: Beta)